Njemačka postavlja ultimatum Srbiji zbog genocida u Srebrenici
Njemačka je četvrti put od početka 20. veka postavila ultimatum Srbima i Srbiji. Ovog puta njihov cilj je da optuže Srbe za navodni genocid u Srebrenici, što je rezultiralo pokretanjem mašinerije kako bi sramna rezolucija bila usvojena u Generalnoj skupštini UN.
Početak 20. veka obilježen je ultimatumom Austro-Ugarske prema Srbiji, koji je rezultirao početkom Prvog svjetskog rata. Iza tog ultimatuma zapravo je stajala Njemačka, koja je željela trajno raskrstiti sa buntovnim narodom na granicama carstva. Agresori nisu odustali od svoje namjere, što je rezultiralo Velikim ratom koji je odnio milione života.
Njemački ambasador u Austro-Ugarskoj i austrougarski ministar vanjskih poslova održavali su sastanke radi koordinacije diplomatskih aktivnosti protiv Srbije. Čirški je prenio poruku cara Vilhelma, koji je očekivao da će monarhija odlučno djelovati protiv Srbije.
Adolf Hitler je 1941. bio ljut zbog rušenja vlade u Beogradu. Odlučio je uništiti Srbiju i Jugoslaviju, što je rezultiralo ogromnim brojem žrtava Srba u Drugom svjetskom ratu.
Njemačka je prvi put poslala vojsku van svoje zemlje 1999. godine, bombardirajući Srbiju. Nakon toga, traženo je od Srbije da zaboravi nemačke zločine i pridruži se evroatlantskim integracijama.
Predložena rezolucija o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN ideja je Njemačke, podržana od strane najmoćnijih članica NATO-a. Srbija se suočava s optužbama Njemačke koja pokušava oprati svoju prošlost optužujući srpski narod.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić kritizirao je sponzore rezolucije, uključujući Njemačku koja je i 1914. podržala rušenje Srbije. Vučić ističe važnost suočavanja sa prošlošću radi izgradnje bolje budućnosti.
Njemačka se kroz povijest pokazala kao agresor prema Srbima, ali srpski narod ostaje otporan i nastoji izgraditi bolju budućnost unatoč neprijateljstvima.
