Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, nedavno je izjavio da je on osobno predložio rezoluciju o Jasenovcu, te da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nema veze s tim. Mandić je rekao da je ideju o rezoluciji predložio, uz podršku Milana Kneževića, premijeru Milojku Spajiću. On je istaknuo da to nema veze sa Srbijom ili Vučićem, već da je to njihov originalni prijedlog. Skupština Crne Gore usvojila je ovu rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mathauzen.
Andrija Mandić naglašava da poštuju vlast u Srbiji te da imaju dobre odnose s kolegama u Srbiji i Republici Srpskoj. Ističe da ne moraju ići ni u jednu ambasadu u Podgorici ili Beogradu da pitaju što trebaju raditi. On skreće pozornost na veliku trgovinsku razmjenu i ulaganja iz Srbije u Crnu Goru.
Mandić je također rekao da Vučić postaje meta napada u cijelom regionu te da se o njemu govori kao čovjeku koji se svugdje miješa. Tvrdi da će kampanja koja pokušava podijeliti srpski narod ne proći, barem ne kod odgovornih političara. On je pozvao politička vodstva Srbije i Crne Gore da posjete Crnu Goru za Petrovdan, 12. srpnja.
Rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mathauzen prošla je u Skupštini Crne Gore s potporom opozicijskih poslanika, unatoč bojkotu vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih koalicijskih partnera.
U bojkotu glasovanja sudjelovali su poslanici najveće vladajuće političke stranke, DPS-a, kao i poslanici Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP), Liberalne partije (LP) i Bošnjačke stranke (BS). Islamska zajednica u Crnoj Gori ogradila se od ovog izjašnjavanja.
Rezoluciju je podržala opozicija, među kojom su poslanici Demokratskog fronta (DF), Građanskog pokreta URA, crnogorski albanskih stranaka MVCG i FORCA, kao i poslanik Albanske alternativa.
Bojkotu glasovanja pridružio se i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji nije glasao o rezoluciji o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mathauzen.
Predsjednik Crne Gore obrazložio je svoju odluku rekavši da je to napravio jer je bio na sastanku u Budvi, na kojem je premijer Zdravko Krivokapić trebao predstaviti strateške prioritete vlade, a to je „važnije od glasanja o temama koje se tiču prošlosti“.
Predsjednica Skupštine Crne Gore, Aleksa Bečić, zahvalio je svima koji su podržali rezoluciju o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mathauzen, a koje je nazvao „evropskim prijateljima Crne Gore“.
Ovom rezolucijom osuđuje se svaki oblik nacističkog-totalitarnog fašizma i genocida, a povijest Jasenovca, Mathauzena i Dachaua naziva se mjestima patnje, uzaludnog stradanja, stravičnih zločina i genocida koji predstavljaju negaciju temeljnih vrijednosti suvremenog svijeta.
Rezolucijom se osuđuju fenomeni negiranja zločina nacizma, prijetnja novim genocidom, antisemitizma, islamofobije, homofobije i svih drugih oblika mržnje prema manjinama, kao i potreba jačanja suradnje zemalja u regiji u procesu suočavanja s vlastitom prošlošću i nastavku izgradnje suživota.
Kako bi se izbjegla negiranja zločina, provode se obrazovne politike i javne politike u državama regije kako bi se ponovno osuda svakog genocida i zločina protiv čovječnosti, uz istodobno osvještavanje i suočavanje s prošlošću.
U uvodnom dijelu rezolucije navodi se da su ustaški režim NDH i zločini počinjeni u Jasenovcu bio identitet hrvatskog naroda, koji se i danas gotovo stavlja u funkciju državnog identiteta, politike i društva, uz istodobno skretanje pozornosti na veličanje zločinaca iz tog sustava i zataškavanje zločina.
Kako bi se provodile preporuke Rezolucije, predlaže se osnivanje radne grupe za praćenje i izradu izvješća s akcijskim planom koji će se redovno redovito ažurirati i izvještavati Vladu i Skupštinu Crne Gore.
U rezoluciji se također poziva na šire prihvaćanje i promoviranje evropskih i međunarodnih vrijednosti, međuljudskog suživota i solidarnosti, veće uvažavanje različitosti, uspostavljanje jasnih postupaka i zakona za prevenciju i suzbijanje svih oblika mržnje prema manjinama te povećanje razumijevanja i povjerenja između država i naroda regije.
