U Bosni i Hercegovini i dalje živi nekoliko desetaka osoba koje su preživjele holokaust, a njihova borba za život i svjedočenje o grozotama rata i genocida služe kao inspiracija mnogima. Prema statistikama, više od 80% Jevreja koji su nekada živjeli na teritoriji ove zemlje ubijeno je tokom holokausta, zločina koji su izveli nacisti uz podršku svojih lokalnih saradnika. Ove činjenice osnažuju važnost obilježavanja dana sjećanja na žrtve holokausta, posebno uoči 80. godišnjice oslobađanja logora Auschwitz.
Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija, podsjeća na neizmjernu bol koju su proživjeli Jevreji tokom Drugog svjetskog rata. „Ovo su dani sjećanja na sve žrtve koje su poginule isključivo zbog svoje vjere i etničkog porijekla“, rekao je Andrle u razgovoru za Al Jazeeru. Njegova porodica također je pretrpjela gubitke tokom ovog perioda.
Mnogi preživjeli holokausta su nakon rata pokušali da obnove svoje živote u devastiranoj Jugoslaviji. „Njihova želja za životom bila je jača od trauma koje su nosili“, kaže Andrle, naglašavajući njihov izvanredan duh i empatiju. U Bosni i Hercegovini danas živi 49 preživjelih žrtava holokausta, koji unatoč svojim godinama nastavljaju da ukazuju na opasnosti koje je donijela ideologija nacizma i fašizma.
Tokom Drugog svjetskog rata, u Bosni i Hercegovini je stradalo na stotine hiljada ljudi od strane nacista i lokalnih suradnika. „Najviše su stradali Jevreji, Srbi, Romi i ljudi koji su se protivili ideološkim zločincima“, istakao je Andrle, naglašavajući da je oko 12.000 Jevreja ubijeno na području koje je bilo pod kontrolom ustaškog režima, kao i desetine hiljada srpskih i romskih žrtava.
Iako se termin „Nikad više“ često koristi kao motto protiv zločina protiv čovječnosti, Andrle smatra da je njegova primjena izgubila suštinsko značenje. „Danas, dok svijet svjedoči porastu antisemitizma i pojavi neonacističkih pokreta, važno je preispitati šta ova krilatica zapravo znači“, dodaje. Prema njegovim riječima, genocidi i ratni zločini nisu nestali, već su se nastavili događati širom svijeta.
Povećanje ekstremne desnice i antropofobije u Evropi je također zabrinjavajuće. „Svi smo svjesni da religijski i etnički predrasudi jačaju, a to se reflektuje u političkim strankama i parlamentima diljem starog kontinenta“, upozorava Andrle. Kao odgovor na ove pojave, on smatra da je ključno promovirati politike koje podržavaju ljudska prava, demokratiju i zajedništvo.
Jedna od glavnih poruka koju Andrle želi prenijeti jeste da se borba protiv mržnje i ekstremizma mora odvijati na svim nivoima društva. „Samo kroz aktivno zalaganje za demokratske i ljudske vrijednosti možemo se suprotstaviti porastu zla“, poručuje. Preživjeli holokausta i njihova iskustva služe kao važan podsjetnik na opasnosti koje donosi mržnja i netolerancija, a njihovo sjećanje treba da inspirira nove generacije da se bore za pravdu i istinu.
U vremenu kada se čini da su mračne silnice prošlosti ponovo aktivirane, priče tih preživjelih su od suštinske važnosti za budućnost. „Na svakome od nas je da učini nešto kako bismo spriječili da se istorija ponovi. Važno je učiti iz prošlosti i osnažiti zajednice koje se zalažu za mir i razumevanje“, zaključuje Andrle. Njihova borba i njihovo pamćenje ostaju neizbrisivi deo borbe za ljudska prava i pravdu, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom sveta.
