Bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore osudio oslobađajuću presudu u slučaju „Tunel“

Aleksandar Radosavljević avatar

U selu Ugnji, blizu Cetinja, dogodilo se dvostruko ubistvo 24. septembra, kada su ubijeni Stefan Belada i Andrija Ivanović. Policija je u svom saopštenju potvrdila da se radi o važnom slučaju. Ovaj incident je još više istakao probleme u pravosudnom sistemu Crne Gore, na šta je ukazao i advokat Adžić. Istakao je da su sud očito poslednja linija odbrane mafije i bivšeg režima, pozivajući se na brojne skandalozne odluke sudova.

Jedan od lica čiji je DNK pronađen u tunelu povezanom s ovim incidentom, oslobođen je optužbi, što je nailazilo na osude. Oslobađajuća presuda donesena je za osam okrivljenih u slučaju poznatom kao „Tunel“, koji je potresao bezbednosni sektor. Sudija Osnovnog suda u Podgorici usvojio je presudu koja je ocenjivala da nema dokaza o umiješanim osobama u kopanju tunela, te je upotrebio frazu da je to „najveća sramota bezbednosnog sektora“.

U ovom slučaju, utvrđeno je da je tunel iskopan iz podruma stana preko puta Višeg suda u Podgorici do samog depoa. Lopovi su provalili 8. septembra i uzeli su različite materijalne dokaze, a istraga je otkrila da je tunel kopan od kraja jula 2023. godine. Iako se činilo da su dokazi snažni, sud je proglasio optužene nevinima zbog nedostatka fizičkih dokaza koji bi nedvosmisleno ukazali na njihovu umiješanost.

Osnovni sud je utvrdio da nije bilo DNK tragova nijednog od okrivljenih, te da su izostali svi ključni dokazi, kako bi se optuženi povezali sa krivičnom grupom. U objašnjenju presude istaknuto je da su neki od optuženih napustili zemlju pre nego što je provala izvršena, što dodatno komplikuje situaciju.

Sud je takođe naveo da nije postojala nikakva dodatna dokumentacija koja bi potvrdila da su okrivljeni bili prisutni u trenutku izvršenja krivičnih dela, kao ni da su bili umešani u aktivnosti koje su dovele do kopanja tunela. U jednom delu presude se naglašava da se osnovni teret dokaza ne može zasnivati samo na pretpostavkama.

Između ukradenih stvari iz depoa su se našli i važni dokazi poput oružja, mobilnih telefona i dokumenata, koji su, prema navodima, izazvali velike sumnje o funkcionisanju pravnog sistema. Ukradeni su i predmeti koji se dovode u vezu sa raznim kriminalnim delima, što dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije.

U presudi se takođe naglašava da optuženi nisu imali svest o delima koja su izvršena, kao ni da su imali bilo kakve namere da umanje težinu tih krivičnih dela. Policija je preduzela brojne akcije u vezi sa tim slučajevima, ali rezultati, kako se pokazalo, nisu bili dovoljni da se osudi bilo ko od optuženih.

Ova situacija doveo je do velike kritike prema bezbednosnom sektoru i pravosudnom sistemu. Mnogi građani su zabrinuti zbog implikacija koje ovakve odluke imaju na borbu protiv organizovanog kriminala. S obzirom na nesigurnost koja prethodi ovim događajima, pitanje ostaje: koliko su bezbedni građani Crne Gore?

S obzirom na težinu i složenost ovog slučaja, kao i na kontroverze koje ga prate, jasno je da će se o ovome još dugo raspravljati u društvu. U međuvremenu, pravosudni sistem se suočava s izazovima koji su rezultat takvih odluka, a građani iznedrili sumnju u njegovu sposobnost da deluje pravično i efikasno. U oktobru 2023. godine, očekuje se nastavak istraga i dodatnih presuda koje će možda osvetliti kako su se ovi incidenti desili i ko su pravi izvršioci.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika