Bugarski parlament usvojio je odluku o ukidanju dodatne takse za prevoz ruskog gasa kroz Bugarsku, kao i o prihvatanju amandmana kojim se ubrzava ukidanje izuzeća na uvoz ruske nafte. Poslanici su se nakon žučne rasprave složili da ukidaju komercijalnu taksu od 20 leva po megavat-satu na uvoz i tranzit ruskog prirodnog gasa, koja je bila uvedena 13. oktobra.
Vlada je prvobitno planirala da naplati nove takse od Gasproma preko operatera Bulgartransgas i upotrijebi ova sredstva u državni budžet. Međutim, izvršni direktor Bulgartransgasa Vladimir Malinov je objavio da takse u iznosu od oko 260 miliona leva nisu plaćene. Također, Mađarska je zapretila da će staviti veto na ulazak Bugarske u šengensku zonu, zbog čega je taksu odbačeno.
Parlament Bugarske je također uveo zabranu izvoza goriva proizvedenih iz ruske nafte, a od 1. marta 2024. godine prestat će rad firme Lukoil koja se bavi ruskom naftom.
Obe odluke su usvojene sa 144 glasa „za“ bez prethodne rasprave i unete su u okvir Zakona o kontroli sprovođenja restriktivnih mera zbog rata u Ukrajini.
Također, parlament je usvojio odluku o povećanju kapitala nuklearne elektrane Kozloduj za 1,5 milijardi leva, kako bi se 7. i 8. blok ove nuklearke izgradio po tehnologiji AR1000. Bugarska ovim korakom prevremeno ukida izuzeće na uvoz ruske nafte koje je odobrila Evropska komisija.
Ovi potezi Bugarske imaju velike posljedice na odnose s Ruskom fedracijom, posebno kada je riječ o isporuci ruskog gasa kroz Bugarsku. Na međunarodnom planu, Bugarska se suočava s pritiskom od strane Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koje inzistiraju na smanjenju ovisnosti o ruskom nafti i plinu.
Iako bi Bugarska bila direktno pogođena ukidanjem izuzeća na uvoz ruske nafte jer je udio ruske nafte u njezinim uvoznim tvarima prilično velik, izgleda kako je odluka usvojena u skladu s pritiscima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je također još jedan korak prema integraciji Bugarske s ostatkom Europske unije, a očito je da je Bugarska spremna učiniti težak kompromis kako bi se što prije priključila šengenskoj zoni i ostvarila punu integraciju s ostalim članicama Europske unije.
Bugarska je postigla značajan napredak u smanjenju svoje ovisnosti o ruskom plinu i nafti, te je time pokazala svoju spremnost da se pridržava europskih smjernica i da nastavi integraciju s Europskom unijom. Ovi potezi također pokazuju kako je Bugarska spremna napraviti teške odluke kako bi postigla svoje vanjskopolitičke ciljeve i pridružila se šengenskoj zoni. S obzirom na razvoj događaja, očekuje se da će Bugarska u skoroj budućnosti postati punopravnom članicom Europske unije.
Ovi potezi Bugarske imaju velike posljedice na odnose s Ruskom fedracijom, posebno kada je riječ o isporuci ruskog gasa kroz Bugarsku. Na međunarodnom planu, Bugarska se suočava s pritiskom od strane Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koje inzistiraju na smanjenju ovisnosti o ruskom nafti i plinu.
Iako bi Bugarska bila direktno pogođena ukidanjem izuzeća na uvoz ruske nafte jer je udio ruske nafte u njezinim uvoznim tvarima prilično velik, izgleda kako je odluka usvojena u skladu s pritiscima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je također još jedan korak prema integraciji Bugarske s ostatkom Europske unije, a očito je da je Bugarska spremna učiniti težak kompromis kako bi se što prije priključila šengenskoj zoni i ostvarila punu integraciju s ostalim članicama Europske unije.
Bugarska je postigla značajan napredak u smanjenju svoje ovisnosti o ruskom plinu i nafti, te je time pokazala svoju spremnost da se pridržava europskih smjernica i da nastavi integraciju s Europskom unijom. Ovi potezi također pokazuju kako je Bugarska spremna napraviti teške odluke kako bi postigla svoje vanjskopolitičke ciljeve i pridružila se šengenskoj zoni. S obzirom na razvoj događaja, očekuje se da će Bugarska u skoroj budućnosti postati punopravnom članicom Europske unije.
