Cene poljoprivrednog zemljišta u Sloveniji među najvišima u EU

Slobodan Nikolić avatar

Cene poljoprivrednog zemljišta u Sloveniji su među najvišima u EU, pokazuju podaci Evrostata. Prema informacijama iz 2022. godine, hektar poljoprivrednog zemljišta u Sloveniji u proseku košta 23.282 evra, dok je prosek u EU bio 10.578 evra.

Ovi podaci su izazvali zabrinutost među poljoprivrednicima i stručnjacima, koji ističu da visoke cene zemljišta mogu predstavljati prepreku za mlade poljoprivrednike koji žele da se bave ovim poslom. Takođe, ističe se i problem nedovoljne dostupnosti i nedostatak zemljišta za kupovinu.

Najviše cene poljoprivrednog zemljišta u EU zabeležene su na Malti, gde je hektar prosečno koštao 233.230 evra, a zatim slede Holandija, Luksemburg i Irska. Slovenija zauzima peto mesto po visini cena zemljišta.

Ova situacija predstavlja izazov za poljoprivrednike, posebno za one koji žele da prošire svoje poslovanje ili započnu novi projekat. Visoke cene zemljišta mogu ograničiti mogućnosti za razvoj poljoprivrede u Sloveniji i negativno uticati na konkurentnost domaćih poljoprivrednika.

Međutim, postoji i pozitivna strana ove situacije. Visoke cene zemljišta mogu dovesti do veće vrednosti imovine postojećih vlasnika, ali istovremeno onemogućiti pristup mladim poljoprivrednicima koji žele da se bave ovim poslom.

Vlada Slovenije je prepoznala ovaj problem i radi na pronalaženju rešenja. Jedna od mera koje su najavljene jeste subvencionisanje kupovine zemljišta za mlade poljoprivrednike. Ovakve mere imaju za cilj da olakšaju pristup zemljištu i podrže razvoj mladih poljoprivrednika.

Takođe, stručnjaci ističu da je važno raditi na unapređenju kvaliteta i produktivnosti postojećeg zemljišta kako bi se povećala konkurentnost domaće poljoprivrede. Investicije u modernizaciju i tehnološka unapređenja mogu doprineti boljem iskorišćavanju postojećih resursa i povećanju prinosa.

Napredak u oblasti digitalizacije i primena savremenih tehnologija u poljoprivredi takođe mogu doprineti efikasnijem korišćenju zemljišta i smanjenju troškova proizvodnje.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li ove mere mogu rešiti problem visokih cena zemljišta i nedovoljne dostupnosti. Potrebno je da se razmotre i druge mogućnosti i strategije za podršku poljoprivredi, kao što su razvoj ruralnih područja, podrška malim proizvođačima i jačanje tržišta za domaće proizvode.

Uz izazove koje donose visoke cene zemljišta, postoje i prilike za razvoj poljoprivrede u Sloveniji. Zemljište je osnovni resurs za bavljenje poljoprivredom i važno je da se pronađu održiva rešenja koja će omogućiti razvoj ovog sektora.

Ukupno gledano, visoke cene poljoprivrednog zemljišta u Sloveniji predstavljaju izazov za poljoprivrednike i zahtevaju strategije za podršku razvoju ovog sektora. Vlada Slovenije i relevantne institucije moraju da preduzmu adekvatne mere kako bi olakšale pristup zemljištu i podržale mlade poljoprivrednike u razvoju njihovih poslovanja.

Slobodan Nikolić avatar

izbor urednika