Centralne banke beže od američke valute

Slobodan Nikolić avatar

Centralne banke razvijenih ekonomija očekuju porast udelu zlata u globalnim rezervama, a smanjenje udelu američkog dolara. Prema godišnjem istraživanju Svetskog saveta za zlato, skoro 60% centralnih banaka bogatih zemalja veruje da će udeo zlata u globalnim rezervama porasti u narednih pet godina, u odnosu na 38% ispitanika prošle godine. Povećanje zaliha zlata planira oko 13% razvijenih ekonomija u narednoj godini, u odnosu na osam odsto prošle godine. Centralne banke tržišta u razvoju su bile glavni kupci zlata od globalne finansijske krize 2008. godine.

Međutim, rastući udeo naprednih ekonomija, 56%, u odnosu na 46% prošle godine, takođe smatra da će udeo dolara u globalnim rezervama pasti u narednih pet godina. Među centralnim bankama tržišta u razvoju, 64% deli ovo mišljenje. Potražnja za zlatom, koja i dalje raste uprkos porastu cene, dolazi kao posledica pokušaja centralnih banaka da diversifikuju svoja ulaganja u alternative valute i sredstva, naročito nakon što su SAD koristile dolar kao oružje u sankcijama protiv Rusije.

Glavni razlozi za držanje zlata koje navode centralne banke su njegova dugoročna vrednost, učinak tokom krize i uloga kao efikasnog diverzifikatora. Udeo dolara u globalnim deviznim rezervama je pao sa više od 70% u 2000. godini na oko 55% prošle godine, prema istraživanju MMF-a ovog meseca. Iako je kineski juan ostvario određene dobitke kao rezervna valuta, njegov udeo u globalnim rezervama je pao sa 79% prošle godine na 59% ove godine.

Ovo istraživanje pokazuje trend u promeni prioriteta centralnih banaka kada je reč o globalnim rezervama. Dok se udeo zlata povećava, udeo dolara opada, što ukazuje na težnju ka diverzifikaciji i smanjenju zavisnosti od jedne valute. Očekuje se da će centralne banke nastaviti sa diversifikacijom svojih rezervi u narednim godinama, u skladu sa očekivanim promenama na globalnom finansijskom tržištu. Ovo može imati značajan uticaj na međunarodne odnose i političku stabilnost, kao i na vrednost zlata i dolara na svetskom tržištu.

Činjenica da centralne banke razvijenih ekonomija očekuju porast udelu zlata u globalnim rezervama u narednih pet godina ukazuje na promene u globalnoj ekonomiji i politici. Diverzifikacija portfolija i smanjenje zavisnosti od dolara predstavlja očiglednu strategiju ovih banaka, kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost njihovih rezervi. Očekuje se da će ova tendencija nastaviti u budućnosti, a njen uticaj na globalnu ekonomiju može biti značajan. Potrebno je pratiti dalji razvoj situacije i reakcije drugih centralnih banaka u svetu kako bi se razumela kompletna slika ove promene na globalnom nivou.

Slobodan Nikolić avatar

izbor urednika