Izbori koji su se održali u Crnoj Gori 2020. godine izazvali su političke tenzije i sukobe, a popis stanovništva postao je pitanje nacionalne i jezične pripadnosti. Srpska pravoslavna crkva je aktivno poticala stanovnike Crne Gore da se izjasne kao Srbi i da govore srpskim jezikom, što je izazvalo reakciju procrnogorskih stranaka koje su zaprijetile da će bojkotovati popis.
Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori, objavljeni u četvrtak, pokazuju da u zemlji živi 633.158 stanovnika, što je oko dva posto više nego 2011. godine. Podaci o nacionalnoj strukturi i jeziku još uvijek nisu dostupni, ali će biti obrađeni i objavljeni u drugoj polovici godine.
Popis je proveden u decembru 2023. godine i pokazao je najveće povećanje broja stanovnika u gradovima Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima živi preko polovine stanovništva Crne Gore. Glavni grad Podgorica sada ima preko 180 hiljada stanovnika, što je najveći rast od 2011. godine, dok je mala općina Plužine zabilježila najveći pad broja stanovnika, izgubivši trećinu ukupnog broja stanovnika.
Snežana Remiković iz crnogorske agencije za statistiku istaknula je da četiri općine u kojima je skoncentrisano 53 posto stanovništva Crne Gore imaju značajan utjecaj na populaciju, dok su ostale općine zabilježile manji broj stanovnika.
U drugoj polovici godine bit će objavljeni podaci o nacionalnoj pripadnosti, koji su bili predmet političkih pritisaka tijekom popisne kampanje. Politički pritisci i fokus na nacionalno izjašnjavanje i jezik bio je karakterističan za popis stanovništva, koji je bio odgođen dva puta tijekom prošle godine.
Posljednji popis u Crnoj Gori održan je 2011. godine, kada se 45 posto stanovnika izjasnilo kao Crnogorci, 28 posto kao Srbi, dok je Bošnjaka bilo oko devet posto, Albanaca pet posto i Hrvata jedan posto. Srpskim jezikom govorilo je, prema tom popisu, 43 posto, a crnogorskim 37 posto stanovništva.
Izbori i popis stanovništva u Crnoj Gori postali su izvor političkih tenzija i podjela, s obzirom na fokusiranje na nacionalnu pripadnost i jezik, kao i političke pritiske stavljanja na stanovništvo. Preliminarni rezultati popisa pokazuju povećanje broja stanovnika, posebno u većim gradovima, ali konačni podaci o nacionalnoj strukturi i jeziku bit će objavljeni kasnije ove godine, zajedno s analizom podataka.
