Da li će Teheran zatvoriti moreuz od koga zavisi izvoz nafte i gasa?

Aleksandar Radosavljević avatar

Ormuški moreuz – vodenica iranskog potencijala za blokadu tranzita?

Ormuzski moreuz, jedna od najvažnijih vodenih arterija na svetu, delimično je pod kontrolom Irana i može igrati ključnu ulogu u slučaju oružanog sukoba velikih razmera između Teherana i Tel Aviva. Poslednjih godina Iran je više puta pretio da će blokirati tranzit kroz moreuz, pritiskajući na taj način SAD da ukinu sankcije ili kao upozorenje svetskoj zajednici o svojim mogućnostima u slučaju rata sa Izraelom.

„Možemo da zatvorimo Ormuški moreuz, ali to još nismo uradili. Međutim, ako neprijatelj dođe da nas poremeti, preispitaćemo našu politiku“, upozorio je Alireza Tangsiri, komandant Ratne mornarice Korpusa islamske revolucionarne garde Irana (IRGC).

Ormuzski moreuz, koji povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom, igra ključnu ulogu u snabdevanju naftom i gasom iz Saudijske Arabije, Iraka, Irana, Kuvajta, Katara, UAE, Bahreina i država Persijskog zaliva, omogućavajući pristup Arapskom moru i Indijskom okeanu. Sa svojom širinom od 21 milju (oko 40 km) i dubinom od preko 100 metara, moreuz je vitalna trgovinska ruta za naftne tankere.

Ormuški moreuz je ključan za globalnu trgovinu energentima, kroz njega prolazi oko 20 odsto globalne potrošnje naftnih derivata svakog dana, što iznosi 21 milion barela, većina sirove nafte koja se izvozi njime ide na azijska tržišta. Takođe, kroz moreuz prolazi i do 30 odsto svetskih zaliha tečnog prirodnog gasa (TNG), a svaki poremećaj u tranzitu može uzdrmati globalno energetsko tržište i imati snažan uticaj na globalnu ekonomiju.

Iako je cena zatvaranja Ormuškog moreuza visoka, Iran bi mogao da iskoristi svoju kontrolu nad njime kao sredstvo pritiska u konfliktu sa Izraelom. Ipak, zbog potencijalnih šteta po ekonomiju drugih zemalja i odnose sa susedima, Iran bi verovatno zadržao zatvaranje moreuza samo u slučaju rata sa Izraelom i to na ograničeno vreme. Čak i kratkoročno zatvaranje moreuza bi imalo snažan uticaj na cene nafte i potkopalo globalnu ekonomiju.

Postoje alternativne tranzitne rute za snabdevanje energentima iz zemalja Persijskog zaliva, poput naftovoda u UAE i Saudijskoj Arabiji. Međutim, njihov transportni kapacitet je niži od pomorskog pravca kroz Ormuški moreuz, što bi zahtevalo vreme da se uspostavi snabdevanje izbegavajući Ormuški moreuz.

Uprkos međunarodnom pravu koje propisuje slobodan prolaz kroz moreuz, pitanje ostaje da li bi Iran uspeo da zatvori Ormuški moreuz. Do danas to nije učinio, ali ne može se isključiti mogućnost da bi u nekom budućem sukobu mogao koristiti kontrolu nad moreuzom kao sredstvo pritiska. Eventualno zatvaranje Ormuškog moreuza bi imalo ozbiljne posledice po globalnu ekonomiju i energetsko tržište, te bi moglo da podstakne međunarodnu zajednicu na rešavanje sukoba između Irana i Izraela.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika