‘Eksplozija nejednakosti’: Borba za srca i umove ljevice u Poljskoj | Poljska

Aleksandar Radosavljević avatar

Dok se Adrian Zandberg, vođa ljevičarske stranke Razem, pripremao da govori na skupu u Krakowu, njegov fokus nije bio samo na predstojećim predsjedničkim izborima. U atmosferi ispunjenoj entuzijazmom, Zandberg je pred mnoštvom izložio svoje ideale: kvalitetne javne usluge, pristupačno stanovanje, ulaganje u obrazovanje i nauku te potrebu za prevazilaženjem toksičnog desničarskog duopola u poljskoj politici. Zandberg nije jedini kandidat ljevice; tu je i Magdalena Biejat iz stranke Lewica, a zajedno predstavljaju političku silu koja je dugo bila na marginama. Ovi izbori predstavljaju i borbu za vođstvo unutar ljevičarske zajednice, posebno među mlađim, urbanim glasovima.

Ankete ukazuju da će se glavni duel voditi između Rafała Trzaskowskog iz Građanske platforme i Karola Nawrockog iz stranke Pravo i pravda (PiS). Zandberg se međutim, ne plaši konkurencije. On veruje da Poljska može postati zemlja sa dostojanstvenim javnim uslugama i pristupačnim stanovanjem za sve. „Nema razloga da ljudi umiru čekajući na lekara u 20. ekonomiji sveta“, naglasio je.

On je nazvao trenutni politički sistem „neustavnim“ i pozvao na promene. Oštro je kritikovao neoliberalne pristupe glavnih kandidata, koji su, kako je rekao, propustili da se posvete osnovnim pravima građana na pristupačno stanovanje i zdravstvenu zaštitu. Ovakve izjave odražavaju rastuće nezadovoljstvo mnogih Poljaka.

S druge strane, Biejat, koja se također bori za ljevičarske glasove, istaknula je uspehe svoje stranke kao deo vladajuće koalicije, tvrdeći da je njen put obezbedio stvaran uticaj na politiku. Na njenom skupu, promovisala je inicijative za prava žena i unapređenje socijalne politike. Kritike na račun odlučivanja Lewice da se priključi koaliciji, međutim, i dalje su prisutne.

Pitanje ljevice u Poljskoj postavlja se u svetlu njene krizne situacije nakon odlaska Aleksandra Kwasniewskog, koji je period političkog uspeha ljevice povezao sa prijemom Poljske u NATO i EU. U današnje vreme, međutim, ljevica se suočava sa izazovima, a odbojnost prema imigraciji i stigmatizacija ukrajinskih izbeglica dodatno otežavaju njen povratak.

Očekuje se da će u nedelju rezultati biti limeni, ali svaki rezultat iznad 5% bio bi dobar signal za ljevicu, dok bi rezultat ispod 4% značio loš ishod. Bartosz Rydlinski, politolog, ističe da bi Zandberg mogao privući mlađe birače, dok Biejat predstavlja žene iz srednje klase.

Na prethodnim izborima, ljevica je zaradila samo 6,3% glasova, a najnovije ankete predviđaju da će oba ljevičarska kandidata osvojiti oko 5%. Njihova borba nije samo za vlast, već i za vraćanje ljevičarskih tema u srž politike.

Ljevica pokušava da povrati glasače koje je privukla stranka PiS, ali se suočava s izazovima. Ova stranka je privukla birače velikodušnim socijalnim paketima, dok su ostali, poput Karola Nawrockog, preduzeli kurs prema tržištu. Borba između Zandberga i Biejat ima potencijal promeniti dinamičku sliku kroz potrebu glavnih kandidata za privlačenje ljevičarskih glasova.

Analitičari smatraju da ukoliko Zandberg i Biejat osvoje slične procente, to može dovesti do ponovnog razmatranja politike u Poljskoj, što bi moglo obeležiti značajan preokret u trenutnoj desničarskoj dominaciji. Ako oba kandidata dobiju oko 10%, to bi moglo značiti da se ljevica vraća u igru, a time dodatno uzburkati političku scenu. Ovaj izborni ciklus tako postaje ključni trenutak za ljevicu u Poljskoj, koja teži ponovnom jačanju svojih pozicija.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika