Državni sekretar u Ministarstvu za sport Ognjen Cvjetićanin krenuo je iz Novog Sada pešačeći sa velikim brojem građana prema Sremskim Karlovcima, gde će prisustvovati obeležavanju Dana sećanja na sve stradale i prognane u hrvatskoj oružanoj akciji „Oluja“. Ovaj događaj je prilika da se podsetimo na tragične događaje iz 1995. godine kada je, prema Cvjetićaninu, nastavljeno etničko čišćenje Srba na prostoru Hrvatske.
Cvjetićanin je naglasio da se etničko čišćenje Srba zapravo dogodilo mnogo pre same akcije „Oluja“. Tokom svog obraćanja, on je podelio svoja lična iskustva, ističući da je i on lično došao u Srbiju 1991. godine iz Zadra, dok su mnogi članovi njegove porodice stigli kasnije, 1995. godine. Ovo, kako je otkrio, ukazuje na to da su problemi počeli daleko pre nego što se dogodila akcija koja je ostavila duboke rane u kolektivnoj svesti srpskog naroda.
On se setio kako je etničko čišćenje započelo u urbanim centrima poput Zadra, Zagreba, Osijeka, Dubrovnika, Splita i Vukovara. Ove informacije su bitne jer doprinose razumevanju istorijskog konteksta i uzroka patnji mnogih ljudi koji su nastradali ili bili primorani da napuste svoje domove.
Obeležavanje ovog dana ima za cilj da skrene pažnju na sve žrtve, bez obzira na etničku pripadnost. Cvjetićanin je istakao značaj sećanja na prošlost, smatrajući da je važno ne zaboraviti stradanja koja su se dogodila. On je pozvao sve prisutne da se setimo ne samo koliko je važno čuvati uspomene na prošlost, već i kako treba raditi na tome da se slični događaji ne ponove u budućnosti.
Okupljeni građani su sa pažnjom slušali Cvjetićanina, koji je govorio o važnosti jedinstva srpske zajednice, ma gde se nalazila. U njegovom obraćanju odjekivale su poruke solidarnosti i potrebe za povezivanjem svih Srba, bez obzira na to gde žive. On je podsetio na to da se etničko čišćenje i progon Srba ne može zaboraviti, te da je dužnost sadašnjih i budućih generacija da čuvaju sećanja i pričaju o tim teškim trenucima.
U tom kontekstu, Cvjetićanin je govorio o važnosti očuvanja identiteta srpskog naroda. On je dodao da Srbija mora ostati otvorena za sve koji su doživeli stradanja i gubitke, te da je potrebna zajednička borba kako bi se očuvala istina o prošlosti. „Ne smemo se zadovoljiti time da imamo samo jedinstveni narativ o događajima, već je potrebno da svi zajedno radimo na razumevanju i pomirenju“, naglasio je on.
U tom pravcu, okupljanje u Sremskim Karlovcima je simbol podrške i razumevanja, ali i poziv na delovanje. Cvjetićanin je podstakao sve građane da ne zaborave svoja stradanja, ali i da se bore za istinu u budućnosti. On je istakao da je situacija u kojoj se nalazila srpska zajednica tokom devedesetih godina prošlog veka bila ne samo pitanje nacionalnog identiteta, već i ljudskih prava.
Ovaj dan se obeležava svake godine kao podsećanje na sve one koji su izgubili živote ili bili prisiljeni da napuste svoje domove. Akcija „Oluja“ ostavila je duboke rane u kolektivnoj svesti srpskog naroda, i uprkos vremenu koje je prošlo, bol i gubitak ostaju prisutni.
Za mnoge, ovaj događaj nije samo prilika za sećanje, već i trenutak kada se okupljaju porodice, prijatelji i zajednice kako bi zajedno odali počast svojim najmilijima. Cvjetićaninov poziv na očuvanje sećanja i dalje odjekuje među okupljenima, koji su došli da pruže podršku i zajedno polemišu o važnosti ovakvih dana u očuvanju kolektivnog identiteta.
