Pacovi mogu biti mnogo više od običnih glodara, iako ih mnogi smatraju dosadnim ili ružnim. Francuski umetnik Ogistin Linjije otkrio je da pacovima može biti naučeno da fotografišu selfije koristeći šećer kao nagradu. Svojim eksperimentom, doktorant Filozofskog fakulteta proučavao je kako društveni mediji mogu manipulisati ljudskim mozgom.
Linjije je kupio dva pacova i smistio ih u eksperimentalni kavez. Koristeći šećer kao nagradu, trenirao ih na dugme za fotografiranje. Ova vrsta naučnog eksperimenta podsjeća na rad američkog psihologa B.F. Skinnera, koji je drugačije životinje trenirao da rade kompleksne zadatke. Stephane Dunoyer iz londonskog The Hub Instituta kaže da je nečijim mozgom i pacovima moguće manipulirati na sličan način.
Kada su pacovi shvatili povezanost pritiska na dugme sa nagradom u obliku šećera, Linjije ih je premjestio u normalni kavez, snimao njihove selfije i proučavao kako mozak reagira u situacijama kada nema sigurne nagrade. Iako zabavni, autoportreti pacova također nas podsjećaju na to kako i mi sami reagiramo kada na društvenim medijima tražimo lajkove i potvrde.
Analizirajući ove autoportrete, Linjije zaključuje da su pacovi zapravo pomoću sličnog algoritma i mentaliteta kao i društvene mreže. Svi mi, uključujući i pacove, volimo kada se osjećamo nagrađeni i voljeni. Na taj način, Linjijev eksperiment postavlja pitanje koliko smo ustvari slični pacovima i kako nas društveni mediji tjeraju da tražimo pasivne nagrade putem funkcionisanja algoritama.
Iako možemo zaključiti da je pacovima moguće manipulirati mozgom pomoću društvenih medija i nagrada, važno je da ovakva eksperimentalna istraživanja postavljaju pitanja o našem vlastitom ponašanju na društvenim platformama i koliko smo zapravo svjesno uvučeni u njihove algoritme i nagradne sustave. Ova originalna istraživanja na temu društvenih medija i bihevioralne psihologije podižu svijest o dubokom utjecaju koji tehnologija i društveni mediji imaju na naše živote i mentalno zdravlje.
