Huti rekli da više ne žele da se bore, SAD će prestati da ih bombarduju

Berislav Janković avatar

Vašington – Američki predsednik Donald Tramp je danas najavio da će Sjedinjene Američke Države obustaviti bombardovanje Huta u Jemenu. Ova odluka dolazi nakon što je grupa, koja je povezana s Iranom, signalizirala američkoj administraciji da „više ne želi da se bori“.

Tramp je tokom obraćanja novinarima u Ovalnom kabinetu Bele kuće, gde je bio sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, izjavio: „Oni više ne žele da se bore. Poštovaćemo to i zaustavićemo bombardovanje… Oni su kapitulirali. Rekli su: molim vas, nemojte nas više bombardovati i nećemo napadati vaše brodove.“

Ova izjava je deo šire strategije američke administracije kako bi se smanjila napetost u regionu, gde sukobi traju već nekoliko godina. Jemenski rat je izazvao humanitarnu krizu koja je devastirala zemlju, sa milionima ljudi koji su pogođeni gladovanjem i bolestima. Tramp je naglasio da je njegovo odlučivanje vezano za želju za postizanjem mira u regionu.

Sukob u Jemenu počeo je 2015. godine kada su Huti, pobunjenici koji se bore protiv jemenske vlade, preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Saudijska Arabija sa svojim saveznicima pokrenula je vojnu intervenciju s ciljem podrške jemenskoj vladi i suprotstavljanju Hutima, koje smatraju izaslanicima Irana u regionu.

Odluka o zaustavljanju bombardovanja dolazi u vreme kada je međunarodna zajednica izražavala sve veću zabrinutost zbog humanitarne situacije u Jemenu. Mnoge organizacije, uključujući UN, su upozoravale na to da veliki deo jemenskog stanovništva zahteva hitnu pomoć. Prema izveštajima, više od 24 miliona ljudi, što je više od dve trećine populacije, potrebno je humanitarna pomoć.

Osim toga, humanitarni radnici su zabeležili rast broja obolelih od kolere i drugih zaraznih bolesti u zemlji, koja je pogođena višegodišnjim sukobom. Mnogi analitičari smatraju da će zaustavljanje američkih vazdušnih udara doneti olakšanje lokalnom stanovništvu, ali i dodatno otežati situaciju pošto je situacija u zemlji veoma kompleksna.

U poslednjim mesecima, postojale su nagoveštaje o mogućim pregovorima između sukobljenih strana, ali su prioriteti u regionu ostali nejasni. Trampova administracija je često kritikovana zbog svoje spoljnotaktičke strategije prema Iranu i drugim zemljama Bliskog Istoka. Mnogi se pitaju da li će ova odluka da utiče na bilateralne odnose Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije, koja je ključni saveznik u pokušajima suprotstavljanja iranskom uticaju.

Ova proizvodna i politička situacija u Jemenu dugo se smatrala za „zaboravljeni rat“, jer su mediji i međunarodna zajednica često prelazili na druge važne teme. Među organizacijama za ljudska prava postoji zabrinutost da bi prekid bombardovanja mogao značiti promenu u strategiji američke vlade ili možda početak novog pristupa u rješavanju bezbednosnih i političkih problema u regionu.

Rojters javlja da je Tramp najavio i druge aktivnosti vezane za humanitarne inicijative koje bi mogle uslediti nakon obustave bombardovanja. Očekuje se da bi naredni dani mogli doneti nova saznanja o diplomatiji koja bi mogla u konačnici voditi ka trajanju mira u Jemenu. Različite zemlje, uključujući i članice Gulf Cooperation Council (GCC), pokazuju sve veći interes za mirno rešavanje sukoba.

U zaključku, Trampova odluka o prekidu bombardovanja predstavlja značajan korak, ne samo u kontekstu konflikta u Jemenu, već i u širem okviru američke spoljne politike prema Bliskom Istoku. Mnoge oči sada su uprte ka narednim potezima administracije i mogućim pregovorima koji bi mogli doneti dugo očekivani mir u ovom kontinentu pogođenom ratom.

Berislav Janković avatar

izbor urednika