Ivermektin, šta sve znamo: Ovo su četiri ključne činjenice o povučenom leku a koji pamtimo iz doba korone

Marijana Radovanović avatar

Vest o povlačenju leka „ivermektin“ sa tržišta u Hrvatskoj ponovo je otvorila diskusiju o ovom preparatu koji je postao poznat tokom pandemije COVID-19. Ovaj lek, iako je prvobitno razvijen kao antiparazitik, često je pominjan kao potencijalno sredstvo za lečenje kovida, ali o njegovoj efikasnosti postoji mnogo kontroverzi i predrasuda.

Ivermektin je lek koji nije odobren za lečenje COVID-19 u Srbiji, niti bilo gde drugde od strane relevantnih zdravstvenih institucija, uključujući Svetsku zdravstvenu organizaciju (SZO). Uglavnom se koristi za lečenje parazitskih infekcija kod ljudi, uključujući onkocercijazu, odnosno rečno slepilo, kao i za lečenje šuge i različitih kožnih stanja kao što je rozaceja. Glede upotrebe u veterini, ivermektin se široko koristi za tretiranje parazita kod životinja, pa se često može naći u obliku tableta, masti ili tečnosti.

Povlačenje leka sa tržišta u Hrvatskoj je izazvano „kvarom kvaliteta“, uključujući određenu kontaminaciju, ali bez opasnosti po zdravlje korisnika. Ova vest ponovo je zainteresovala javnost za temu ivermektina, koji je tokom pandemije došao u fokus zbog promovisanja od strane određenih medicinskih profesionalaca u Srbiji, kroz Viber grupe i slično. Međutim, prema stručnjacima, njegov ključni nedostatak je nedostatak naučnih dokaza koji bi potvrdili njegovu efikasnost protiv COVID-19.

Tokom 2021. godine, dr Predrag Kon, epidemiolog i član Kriznog štaba, izneo je sumnje u vezi sa upotrebom ovog leka. On je konsultovao druge stručnjake i došao do zaključka da nije preporučljivo koristiti ivermektin za lečenje koronavirusa, naglašavajući da je lek odbačen za humanu upotrebu. Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) takođe nije odobrila ivermektin za lečenje COVID-19, već ga je klasifikovala isključivo za veterinarsku upotrebu.

Istraživanja o mogućim efektima ivermektina na viruse, uključujući Zika virus, pokazala su da leka nije efikasan u prevenciji smrtonosnih infekcija. Tokom pandemije, započete su dodatne studije, ali nijedna od njih nije dokazala da bi ivermektin mogao biti delotvoran protiv COVID-19. Preporuke američke FDA jasno ukazuju na to da dostupni podaci ne pokazuju da je ivermektin efikasan protiv korona virusa, uz upozorenje da uzimanje velikih doza može biti opasno.

Jedno od najznačajnijih istraživanja objavljeno u „New England Journal of Medicine“ pokazalo je da ivermektin ne smanjuje rizik od hospitalizacije kod pacijenata zaraženih COVID-19. U kliničkom ispitivanju u kojem je učestvovalo više od 1300 pacijenata u Brazilu, polovina je primala ivermektin, dok je druga polovina primila placebo. Rezultati su nedvosmisleno potvrdili da ovaj lek nije imao nikakvog pozitivnog efekta na zdravstveno stanje obolelih.

Pored nedostatka dokaza o efikasnosti, upotreba ivermektina nosi i rizike. Komplikacije mogu uključivati osip, mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, pa čak i ozbiljnije reakcije poput otoka lica ili ekstremiteta, vrtoglavice ili naglog pada pritiska. Postoji i zabrinutost jer su lekovi za životinje, koji obično imaju jače koncentracije aktivne supstance, mnogo opasniji kada se uzimaju od strane ljudi.

U zaključku, ivermektin je lek koji ipak nije bez kontrovrtzi. Njegova upotreba za lečenje COVID-19 ostaje neodobrena i naučno neutemeljena. Kako se situacija sa pandemijom razvija, važno je oslanjati se na proverenijim informacijama i analizirati rezultate rigoroznih istraživanja, a ne na neosnovane tvrdnje i preporuka. Kroz pravilnu edukaciju i informisanje, moguće je smanjiti širenje dezinformacija i zaštititi javno zdravlje.

Marijana Radovanović avatar

izbor urednika