Nedavni podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je slabija potražnja iz Evropske unije dovela do smanjenja izvoza željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine. Izvoz ovih materijala u prvoj polovini ove godine smanjen je za čak 184 miliona KM u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Ukupan izvoz željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika za prvu polovinu prošle godine iznosio je 937.198.286 KM, dok je za isti period ove godine iznosio 753.022.233 KM. Izvoz čelika i željeza za prošlu godinu bio je 356.229.707 KM, dok je izvoz proizvoda od željeza i čelika iznosio 581.122.825 KM. Za prvu polovinu ove godine izvezeno je 227.324.017 KM čelika i željeza, dok je izvezeno 525.698.215 KM proizvoda od željeza i čelika.
Sa druge strane, uvoz ovih materijala za prvu polovinu ove godine iznosio je 844.264.692 KM. Uvoz željeza i čelika za ovaj period iznosio je 508.495.085 KM, dok je uvoz proizvoda od željeza i čelika bio 335.769.607 KM. Tokom prve polovine prošle godine uvezeno je ovih materijala za ukupno 855.354.700 KM, od toga čelika i željeza za 495.186.026 KM i proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 KM.
Privredna komora Republike Srpske izjavila je da usporavanje ekonomske aktivnosti u zemljama EU ima negativan uticaj na privredna društva u BiH. Restriktivne tehničke i finansijske kvote zemalja EU takođe smanjuju izvoznu aktivnost u te zemlje. Ekonomista Igor Gavran ističe da su slabija potražnja iz EU, problemi u „ArcelorMittalu“ u Prijedoru i Zenici te odluke kompanija koje posluju u BiH, a imaju proizvodnju i u drugim zemljama, uticali na smanjenje izvoza.
Gavran ističe da je potrebno unapređenje tehnološkog razvoja i konkurentnosti u BiH kako bi se smanjila zavisnost od vanjskih faktora. Investiranje u razvoj domaće proizvodnje i infrastrukturne projekte moglo bi pozitivno uticati na rezultate izvoza.
Slabiji izvoz željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine upućuje na potrebu diversifikacije ekonomije i povećanja konkurentnosti na tržištu EU. Ulaganje u tehnologiju i infrastrukturu ključno je za dalji razvoj privrede zemlje.
