U hrvatskim turističkim centrima duž Jadranske obale, sve je više bankomata koji nisu u vlasništvu poznatih banaka, a provizije za podizanje novca na tim bankomatima često su izuzetno visoke. Ova pojava, koja posebno pogađa turiste, postaje sve očiglednija, a o njoj je pisao britanski novinar Pol Bredberi, osnivač portala Total Croatia News. On je ovu situaciju nazvao „rak ranom“ hrvatskog turizma i upozorio na potencijalne negativne posledice ako se problem ne reši.
U poslednje vreme, kako ističe Bredberi, došlo je do naglog porasta broja bankomata koji se nalaze na javnim mestima, a koje ne kontrolišu banke. Ovi bankomati naplaćuju naknade koje iznose i do 20%. Tipična situacija koju opisuje je da turisti saznaju da ne mogu koristiti kartice tek nakon što odaberu restoran, a kada potraže bankomat, umesto očekivanog iznosa, često završe plaćajući znatno više zbog visokih provizija.
Portal Forbes je takođe izvestio o ovoj temi, posebno u kontekstu splitskog turizma. Preporučuju korisnicima da koriste isključivo bankomate koji imaju jasno istaknuto ime banke, dok bi trebalo izbegavati obojene bankomate koji često naplaćuju visoke provizije.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, od ukupno 4.271 aktivnog bankomata u Hrvatskoj, 65% je u vlasništvu banaka, dok je 35% u vlasništvu drugih pravnih lica, što čini oko 1.495 nebankovnih bankomata. Mnogi od tih bankomata pripadaju firmama kao što su Euronet i Auro Domus, koje su poznate po visokom tarifiranju.
Euronet Worldwide, jedan od najvećih nezavisnih operatera bankomata, je prisutan u više od 60 zemalja, a njihovi bankomati najčešće su zabeleženi na obali. Kada korisnici kartica izdatih van Hrvatske podižu gotovinu, često plaćaju fiksnu naknadu koja se kreće od 4,65 do 5,31 evra, što se odnosi kako na bankovne, tako i na nebankovne bankomate.
Jedan od glavnih problema je dodatna usluga poznata kao Dynamic Currency Conversion (DCC), koja omogućava korisnicima da vide trošak u njihovoj valuti. Iako ova usluga može delovati privlačno, mnogi su primetili da su stope koje se nude putem DCC znatno nepovoljnije u poređenju sa zvaničnim kursom Evropske centralne banke, često viša od 10%. Zbog toga stručnjaci savetuju da se DCC uvek odbije.
Osim toga, korisnici su primetili da bankomati poput Euroneta drugačije tretiraju domaće i strane kartice, jer se DCC nudi isključivo za strane kartice. Euronet se suočavao sa kritikama zbog svojih manipulativnih menija, što je u nekim zemljama dovelo do pritiska regulatora. Naime, korisnici su mogli naći opciju koja im naplaćuje dodatne naknade za provere stanja na računu, dok su povoljnije opcije bile skrivenije.
Hrvatska narodna banka navodi da su do sada primili vrlo malo pritužbi na rad nebankovnih bankomata, manje od deset u poslednjih pet godina. Pritužbe su se uglavnom odnosile na DCC. U tim slučajevima, HNB preusmerava pritužbe tržišnoj inspekciji, koja je zadužena za nadzor nad ovim pružateljima usluga.
Ministarstvo turizma ističe da je tema bankomata isključivo u nadležnosti finansijskih institucija, ali naglašavaju da turističke zajednice rade na planovima upravljanja destinacijama koji mogu uključiti analizu bankomata. Potpredsednik vlade i ministar finansija Marko Primorac najavio je mogućnost uspostavljanja nacionalne bankomatske mreže koja bi omogućila građanima podizanje novca bez plaćanja naknada od 2027. godine. Istovremeno, ostaje upitno hoće li to uključiti i nebankovne bankomate.
Sa porastom broja nezavisnih bankomata i visokom naplatom provizija, situacija predstavlja ozbiljan izazov za Hrvatsku kao turističku destinaciju. U svakom slučaju, krajnji korisnici se savetuju na dodatnu pažnju pri odabiru bankomata kako bi izbegli dodatne troškove.
