Nakon drugog raskola u samo dva mjeseca, pokret „Mi – Glas iz naroda“ suočio se s gubitkom većine svojih odbornika u Beogradu. Prema svim spekulacijama, pokret će imati svega pet od 13 poslanika u Narodnoj skupštini. Čini se da se „Mi“ više neće suprotstavljati ni vlasti ni opoziciji, već bi mogao postati dio vlasti na republičkom nivou i u prestonici.
Nakon raskola s Aleksandrom Jerkovićem, nosiocem beogradske liste, pokret „Mi, glas iz naroda“ se još više rastao s nezvaničnim liderom Branimirom Nestorovićem. Raspad pokreta u dva dela pokrenuo je novu postizbornu računicu u beogradskom parlamentu i Narodnoj skupštini.
Beogradska lista „Mi“ je nakon izbora u prestonici dobila šest odbornika, ali sada se ta lista raspala na tri dela, što znači da će imati svega dva odbornika u beogradskoj skupštini. Sada se spekuliše da su se neki od bivših članova pokreta već priklonili vladajućoj koaliciji.
Nakon novog raskola, pokret će imati svega pet od 13 poslanika u Narodnoj skupštini. Osnivač pokreta tvrdi da su s Nestorovićem otišlo još sedam poslanika. Tko je od poslanika ostao u pokretu, nije otkriveno.
S obzirom na novonastalu situaciju, ne isključuje se mogućnost da pokret „Mi, glas iz naroda“ postane dio vladajuće koalicije. Ako se ostali članovi pokreta pridruže vladajućoj koaliciji, to bi značilo da će SNS i SPS imati podršku cijelog pokreta u Beogradu.
Uz to, Nestorović sada može formirati svoj pokret i izaći samostalno na naredne lokalne i beogradske opštinske izbore. S obzirom na sve promjene u ovom pokretu, ukupna raspodjela snaga će biti drugačija i u beogradskom parlamentu i u Narodnoj skupštini.
Kako kaže Bojan Klačar, izvršni direktor CESID-a, novi raskol u „Mi, glas iz naroda“ može promijeniti mnogo toga, uključujući i potencijalnu saradnju sa vladajućom koalicijom. SNS strategijski nije dao kvorum na konstitutivnoj sednici beogradske skupštine kako bi „dobio dodatnih 10 dana“ do 1. marta i odluke da li imaju većinu u prestonici.
S obzirom na sve promjene, opozicija će nastaviti osporavati legitimitet većine, tražeći ponavljanje izbora i međunarodnu istragu o izborima. Izborni zakon će se morati promijeniti kako bi se osigurala veća odgovornost prema građanima. U ovom trenutku, ne može se sa sigurnošću tvrditi ko će voditi vlast u Beogradu i na republičkom nivou u narednom periodu.
