Kako pčele mogu produžiti ljudski vek

Nikoleta Tadić avatar

Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, započinju projekt koji ima za cilj da istraži potencijal matica u pčelinjim zajednicama za pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek. Prema navodima britanskih medija, matice, koje dele identičnu DNK sa pčelama radilicama, imaju dug vek trajanja i istraživači se nadaju da će otkriti kakvi mehanizmi im omogućavaju da žive mnogo duže od svojih radilica.

Cilj ovog ambicioznog naučnog projekta je razumevanje biologije pčela kako bi se otkrilo šta omogućava maticama da opstanu godinama i ostanu plodne, dok radilice žive samo nekoliko meseci. Ovaj projekat se bavi vrednim i rizičnim idejama koje bi mogle značajno uticati na društvo, kako navode stručnjaci.

Janik Vurm, jedan od osam programskih direktora agencije Aria, ističe da su „pomalo luckaste ideje“ ključne za transformaciju svakodnevnog života. Vurm, koji je prethodno radio kao profesor evolutivne genomike i bioinformatike, predvodi istraživanje o pčelama, osama, mravima i termitima sa ciljem da dođu do rezultata koji će biti korisni za ljudsko zdravlje.

Vurm napominje da, ako se uspe pronaći načine na koje priroda rešava izazove s kojima se suočavaju pčele, to bi moglo doneti revoluciju u oblastima kao što su proces starenja i plodnost kod ljudi, kao i nova rešenja u borbi protiv bolesti. Matice se hrane specijalnom hranom koju im pružaju radilice, a ta hrana je bogata vitaminima i antioksidansima, što verovatno doprinosi njihovoj dugovečnosti.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da mlade matice čuvaju spermatozoide raznih mužjaka u posebnom organu i otpuštaju ih tokom svog života kako bi oplodile jaja. Osim toga, naučnici su prošle godine pronašli način da produže životni vek radilica tako što su transplantirali mikroorganizme iz matica.

Agencija Aria osnovana je po ideji bivšeg glavnog savetnika nekadašnjeg britanskog premijera Borisa Džonsona, Dominika Kamingsa, i inspirisana je američkom agencijom DARPA. Osim istraživanja pčela, Aria se bavi i projektima vezanim za bezbednost veštačke inteligencije, robote i sintetičke biljke, kao i drugim malo istraženim oblastima.

Svaki projekat Arije traje od tri do pet godina, ali mnogima je potrebno više vremena kako bi se došli do značajnih rezultata. Pipi Džejms, zvaničnica agencije, ističe da njihovi programi šalju signal da je nešto moguće, iako ne garantuje uvek uspeh u ostvarenju željene vizije budućnosti.

Ovakve inicijative pokreću važna pitanja o tome šta bi se moglo postići istraživanjem prirodnih procesa i njihovim primenama na ljudsko zdravlje. Pčele su ključni deo ekosistema, a proučavanje njihovih biologija može doneti važne uvide koji bi nam pomogli ne samo da bolje razumemo prirodu, već i da poboljšamo ljudsku dobrobit.

Vurm uverava da postoje mnoge misterije u prirodi koje tek treba da otkrijemo, a pčele su samo jedno od mnogih područja koja bi mogla dovesti do značajnih otkrića. U trenutku kada se svet suočava sa brojnim zdravstvenim i ekološkim izazovima, nastavak ovakvih istraživanja može biti ključan za budućnost.

U svetu gde su problemi vezani za starenje, zdravlje i plodnost sve prisutniji, naučnici prepoznaju da priroda može ponuditi rešenja. Istraživačka agencija Aria stavlja svoj fokus na neobične aspekte biologije pčela sa nadom da će neka otkrića imati dalekosežne pozitivne efekte na ljudsko zdravlje. Kroz inovacije i istraživanje, oni se nadaju da će doprinijeti stvaranju boljeg sutra uz pomoć nauke i prirodnih rešenja koja nas okružuju.

Nikoleta Tadić avatar

izbor urednika