Kako Rusija bilježi snažan ekonomski rast uprkos zapadnim sankcijama?

Rusija ostvarila ekonomski rast od 3,6 posto u 2023. godini, a očekuje se nastavak rasta od 3,2 posto u 2024. godini, prema izvještaju sajta The Geopolitics. Ova zemlja uspijeva da zadrži snažne stope ekonomskog rasta uprkos zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini. Zasluge za to se pripisuju mreži posrednika u centralnoj Aziji.
Sankcije Evropske unije usmjerene na ruski izvoz energije, poput nafte i plina, nisu uspjele ozbiljnije ugroziti rusku ekonomiju zahvaljujući kontinuiranoj vladinoj podršci domaćoj potrošnji i „posrednicima u sjeni“, kao što su tankeri koji izbjegavaju sankcije. Također, zemlje centralne Azije igraju ključnu ulogu kao ekonomski posrednici, što potiče ekonomski rast ovih zemalja.
Primjerice, izvoz Kazahstana u Rusiju značajno je porastao, što je rezultiralo procvatom kazahstanske ekonomije. Sličan uzorak je primjećen i u drugim zemljama poput Armenije, Azerbejdžana, Gruzije i Turske.
Evropska unija je suočena sa izazovima zbog preusmjeravanja trgovine direktno s Rusijom na posrednike u središnjoj Aziji. Uvođenjem sekundarnih sankcija kompanijama u zemljama poput Armenije i Uzbekistana, Zapad pokušava suzbiti rusku ekonomiju, ali se pokazuje da te mjere ne daju tražene rezultate.
Unatoč tome, postoje naznake da sankcije imaju određeni utjecaj, poput smanjenja ruskog uvoza iz Turske za 30 posto i smanjenja trgovine s Kinom zbog većeg opreza u bankarskom sektoru. Međutim, prema izvještaju s portala The Geopolitics, Rusija će nastaviti koristiti svoju mrežu posrednika u centralnoj Aziji kako bi prevladala sankcije, dok Zapad suočava sa izazovima u pokušaju da zaustavi taj tajni trgovinski tok koji jača rusku ekonomiju.