Kako se odvijalo dogovaranje primirja Izraela i Irana | Iran Vijesti

Aleksandar Radosavljević avatar

Američki predsednik Donald Trump je rano jutros objavio da su Iran i Izrael postigli “potpun” prekid vatre koji će stupiti na snagu u narednim satima. Ova vest je odjeknula širom sveta, jer obeležava značajan korak u smanjenju tenzija između dva države koja su kroz istoriju bila u sukobu. Trump je na svojoj platformi Truth Social rekao da je “savršeni pogodak” na Iran pomogao da se postigne ovaj dogovor i da su se strane istovremeno obratile za mir.

Međutim, iranska strana može imati drugačiju verziju događaja. Jedan od njihovih medijskih vođa istakao je da je Trump poslao molbe nakon nedavnog raketnog napada na američku bazu u Kataru. Prema izvorima iz Bele kuće, Trump je prvo razgovarao s izraelskim predsednikom Benjaminom Netanyahuom, sa ciljem da posreduje na strani Izraela. Nakon što je osigurao podršku Izraelaca, Trump je kontaktirao katarskog emira, pitajući ga da pomogne u obnavljanju komunikacije s Iranom.

U toku ovih pregovora, potpredsednik JD Vance, državni sekretar Marco Rubio, i posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff su takođe bili uključeni u razgovore, kako direktne, tako i indirektne s Iranom. Kada su se stvari počele razvijati, Vance u saradnji s katarskim premijerom uspostavljaju logistiku potrebnu za realizaciju primirja.

Prema Trumpovim rečima, primirje je sada zvanično na snazi, ali ostaje neizvesno koliko će trajati. Njegova izjava koja je usledila nakon iranskog raketnog napada na Baz Al Udeid u Kataru, gde se nalaze američke trupe, označila je trenutak kada je situacija između Izraela i Irana na ivici mogućeg eskaliranja. Trump je izjavio da želi čestitati Izraelu i Iranu na njihovoj hrabrosti i odlučnosti da prekinu ono što je on nazvao “dvanaestodnevnim ratom”.

U njegovoj poruci, Trump je istakao značaj postizanja mira dodajući da je sukob mogao potrajati godinama i dovesti do razaranja širom Bliskog Istoka, što bi imalo dalekosežne posledice za regionalnu stabilnost. On je istovremeno pozvao na blagoslov za obe nacije i poručio da je mir imperativ za ceo svet.

Ipak, dok se jedna priča o miru razvija, drugi glasovi širom sveta pozivaju na zaustavljanje izraelskih napada na Gazu i ukazivanje na patnje palestinskog naroda. Pored toga, porodice izraelskih zarobljenika zahtevaju da se primirje proširi i na Gaza, što dodaje novu složenost pregovorima u vezi s ovim prekidom vatre.

Mnogi analitičari iz međunarodnih odnosa izražavaju skepticizam u vezi s održivosti ovog primirja. Postoji zabrinutost da bi trenutni dogovor mogao biti prolazan, te da bi u budućnosti mogli uslediti sukobi ukoliko se ne reše ključni uzroci napetosti između stranama. Jasno je da će uspeh ovog primirja zavisiti od volje i sposobnosti obe strane da izdrže pritisak unutrašnjih i spoljnih aktera.

U svakom slučaju, ovaj korak može predstavljati značajan pomak u pravcu smanjenja nasilja u regionu, što bi moglo otvoriti vrata za buduće pregovore o miru. Sve oči su sada uprte u razvoj situacije kako bi se pratilo da li će ovaj prekid vatre izdržati test vremena i da li će uslediti dalji dijalozi između Izraela i Irana. Internacionalna zajednica će sigurno pratiti ovu dinamiku, nadajući se trajnijem rešenju koje bi donelo mir na Bliskom Istoku.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika