Daleko od Stonehengea u Velikoj Britaniji, na jugu Španjolske, nalazi se manje poznati, ali daleko veći prapovijesni megalit – Menga. Riječ je o ogromnom spomeniku, odnosno dolmenu, sastavljenom od kamenih blokova, koji je dugo predstavljao zagonetku za arheologe.
Smatra se da je dolmen Menga izgrađen između 3800. i 3600. godine prije nove ere, u doba bakra, ali se o njegovim graditeljima zna vrlo malo, osim što su bili vrlo vješti graditelji. Unatoč tome što su imali primitivne alate, uspjeli su izgraditi građevinu od 32 ogromna kamena bloka teška ukupno više od 200.000 kilograma, s prostorijom čije kameni svodovi podupiru kameni stupovi.
Stručnjaci su se dugo pitali kako su u neolitu, više od tisuću godina prije izgradnje egipatskih piramida, graditelji uspjeli pomicati ogroman kamen s milimetarskom preciznošću i orijentirati ih prema točkama izlaska sunca tijekom ljetnog solsticija.
Međutim, nova studija objavljena u časopisu „Science Advances“ nudi uzbudljivu pretpostavku: da je kamenje dovlačeno iz kamenoloma udaljenog samo oko 850 metara. Istraživanje koje je trajalo deset godina pokazalo je da su graditelji postavili nivelirane pragove i sustav saonica preko kojih su vukli teške blokove, a znanstvenici tvrde da je riječ o sofisticiranom dizajnu i planiranju, kao i poduhvatu koji je zahtijevao mobilizaciju velike radne snage i izvanrednu logistiku.
Dolmen Menga nalazi se na brdu iznad doline Guadalhorce, a najveći kamen težak 150 tona, drugi je najveći u Europi, za koji je poznato da su ga prapovijesni ljudi ciljano premještali. Hose Antonio Lozano Rodriguez, vođa studije i istraživač španjolskog Nacionalnog istraživačkog savjeta, objašnjava da je za izgradnju dolmena korišteno „mekano ili umjereno mekano kamenje, što ukazuje da su graditelji imali spektakularno inženjersko znanje“.
Arheolozi ističu da zbog znanja koje su prapovijesni ljudi imali na području geologije, fizike, matematike i astronomije, ovaj dolmen predstavlja ne samo veliki građevinski poduhvat, već i veliki iskorak u napretku humanističkih znanosti. „Dolmen Menga demonstrira uspješan pokušaj stvaranja kolosalnog spomenika koji traje tisućama godina“, zaključuje se u studiji.
