Kina je teže pogođena američkim carinama nego SAD kineskim

Slobodan Nikolić avatar

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Kina mnogo ozbiljnije pogođena novim američkim carinama od 54 odsto, nego što će Sjedinjene Američke Države biti pogođene kineskim carinama od 34 odsto, koje počinju da važe 10. aprila. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da su se Kina i mnoge druge zemlje „ponašale loše“ prema Sjedinjenim Američkim Državama, ali da će Amerika izaći kao pobednik u onome što je nazvao „ekonomskom revolucijom“.

Tramp je istakao da se radna mesta polako vraćaju u Sjedinjene Američke Države i da je već obezbeđeno pet biliona dolara ulaganja. Iako je naglasio da put neće biti lak, on je izrazio uverenje da će krajnji rezultat biti istorijski, a da će se ostvariti njegova strategija „Učinimo Ameriku ponovo velikom“.

U međuvremenu, Kina je u petak formalno podnela žalbu Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) zbog novih američkih carina. Kineska vlada tvrdi da su ove mere u suprotnosti sa pravilima te organizacije i zatražila konsultacije povodom toga. Sekretarijat STO je potvrdio da je primio zahtev za konsultacije od kineske stalne misije. Ove bilateralne konsultacije su prva faza u formalnom rešavanju sporova. Ukoliko se ne postigne dogovor unutar narednih 60 dana, Kina bi mogla tražiti da o ovom slučaju presudi telo STO za rešavanje sporova iz Ženeve.

U petak, Kina je najavila da uvodi dodatne carine od 34 odsto na robu koja se uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država. Kinesko ministarstvo finansija kritikovalo je odluku Vašingtona da uvede carine i time dodatno poveća ukupne američke carine na 54 odsto. Pre nego što je objavila ovu najavu, Kina je u četvrtak pozvala Sjedinjene Američke Države da odmah ukinu već postojeće carine na kinesku robu.

Ovas situacija predstavlja značajan trenutak u trgovinskim odnosima između dve najveće svetske ekonomije. U poslednjih nekoliko godina, trgovinski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine su se pogoršali, što je dovelo do raznih carinskih mera i takozvanog „trgovinskog rata“. Trampova administracija je prva započela uvođenje carina na kinesku robu u okviru strategije da zaštiti domaću proizvodnju i radna mesta.

Analitičari ukazuju na to da bi ovakve mere mogle imati ozbiljne posledice na globalno tržište, kao i na ekonomiju obe zemlje. S jedne strane, Tramp se nada da će veliki potražnja za američkim proizvodima i povratak radnih mesta dovesti do jačanja američke ekonomije. Međutim, s druge strane, kineski zvaničnici upozoravaju na potencijalne gubitke u trgovini i posljedicama po potrošače u obe zemlje.

Tramp je ranije istakao da je cilj ovih carina da podstaknu američke poslodavce da proizvode više u zemlji, umesto da se oslanjaju na uvoz iz Kine. Očekuje se da će ova situacija izazvati novu buru u međunarodnim trgovinskim odnosima, a pitanje je hoće li se pristupiti nekoj vrsti kompromisa ili će se trgovinski rat nastaviti.

Trenutno, i Sjedinjene Američke Države i Kina se nalaze u složenoj situaciji, gde svaka strana pokušava da zaštiti svoje ekonomske interese, ali i da izbegne eskalaciju koja bi mogla imati dalekosežne posledice po globalnu ekonomiju. U ovom kontekstu, stiče se utisak da ključne odluke o daljim koracima zavise od budućih pregovora i reakcija obe strane.

U godinama koje dolaze, trgovinski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine bi mogli postati još napetiji, a dalji razvoj situacije može sniziti ili podići uverenje na tržištu i odrediti pravac u kojem će se kretati globalna ekonomija.

Slobodan Nikolić avatar

izbor urednika