Kina je u prvom tromjesečju ove godine prodala rekordnu količinu državnih obveznica i drugih hartija od vrijednosti Sjedinjenim Američkim Državama. Ova prodaja je dio kineskih nastojanja da se diverzificira od američke imovine. Investicije Kine u SAD ponovno su privukle pažnju investitora, posebno zbog tenzija između ove dvije najveće svjetske ekonomije.
Glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Blumbergu, Stiven Čiu, istaknuo je da Kina prodaje ovoj vrsti imovine uprkos ciklusu smanjenja kamatnih stopa u Fed-u, što upućuje na jasnu nameru Kine da se dalje diverzificira od američkih dolara. Očekuje se da bi prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla nastaviti ubrzavati dok se trgovinski rat između SAD i Kine nastavlja, posebno ako Donald Tramp bude ponovno izabran za predsjednika.
Uvođenje povećanja carina na kineske uvozne proizvode od strane predsjednika SAD, Džozefa Bajdena, te mogućnost Trampovog nametanja carina od preko 60% na kinesku robu ako bude izabran, dodatno su pojačali tenzije između ove dvije ekonomije. Kina, s druge strane, prodaje imovinu u dolarima, a njeni zalihi zlata su porasli u državnim rezervama. Učešće zlata u rezervama poraslo je na 4,9%, što je najveći postotak od 2015. godine prema podacima centralne banke.
Prvi zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda, Gita Gopinat, izjavila je da su Kina i zemlje bliske njoj povećale svoje posjedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su zemlje u američkom bloku uglavnom održale stabilnost. Ovo sugerira da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija.
Ovaj potez Kine ima šire posljedice na svjetsku ekonomiju te može izazvati nove tenzije između SAD i Kine. Diverzifikacija od američke imovine, kao i povećanje posjedovanja zlata, mogu biti potezi koji će osnažiti Kinu u međunarodnoj ekonomiji, ali istovremeno mogu dovesti do daljnjih napetosti između ove dvije supersile. Situacija će se vjerovatno dodatno razvijati u narednom periodu, a uloga Kine u svjetskoj ekonomiji će biti od ključne važnosti za buduće međunarodne odnose.
