Na obalama Drine, na granici između Srbije i Bosne i Hercegovine, smešteni su Skelani, malo mesto sa bogatom arheološkom istorijom. Iako danas broji oko 1.500 stanovnika, nekada je ovo područje bilo značajan rimski administrativni centar s čak 40.000 žitelja. Skelanski rimski grad, poznat kao Municipijum Malvezacijum, prvi put je otkriven krajem 19. veka od strane austrougarskog istoričara Karla Pača, koji je pronašao nadgrobne spomenike, rimsku nekropolu i kasnoantičko groblje.
Istražujući lokalitet, stručnjaci su otkrili da je tu postojao veliki grad s razvijenom infrastrukturom, uključujući uređene puteve koji su vodili do Višegrada i dalje prema Dubrovniku. Arheološko nalazište zauzima oko 900 kvadrata, od čega se 100 kvadrata pokriva mozaicima sa sačuvanim motivima. Osim mozaika, otkriveni su i ostaci rimskih termi i zidova. S obzirom na veličinu prostorija i kvalitet mozaika, postoji pretpostavka da je to bio objekat nekog gradonačelnika.
Ovaj arheološki lokalitet ima poseban značaj ne samo za domaće, već i za međunarodne arheologe i istraživače, a doprinosi i turističkom razvoju opštine Srebrenica. Tokom prethodnih godina, rađena su brojna arheološka istraživanja, a završeni su i radovi na zaštiti lokaliteta do kraja 2023. godine. Tokom ovog perioda postavljene su nadstrešnice, zaštitne ograde, adekvatno osvetljenje kao i informacione table.
Priča o ovom lokalitetu je decenijama bila zaboravljena, jer se verovalo da je reka Drina uništila sve tragove kada je poplavila područje nakon prvotnih istraživanja Karla Pača. Međutim, arheolog Mirko Babić iz Bijeljine pokrenuo je nova istraživanja 2008. godine, koja su otkrila rimski mozaik smatrajući ga jednim od najbolje sačuvanih. Dalja iskopavanja su otkrila ostatke raskošne palate, koja se veruje da je bila u funkciji do početka 4. veka, kada je stradala usled sukoba.
Nakon ovih otkrića, osnovan je Arheološki muzej u Skelanima, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je arheološko područje Skelani nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2011. godine. Ova degracija i zaštita arheološkog blaga ističu značaj Skelana kao važnog dela kulturne i istorijske baštine regiona.
Očekuje se da će svim ovim naporima lokalna samouprava dodatno poboljšati turističku ponudu oblasti, što može značajno uticati na ekonomski razvoj opštine Srebrenica. Sa stalnim istraživanjima i zaštitom ovog bogatog arheološkog nasleđa, Skelani bi mogli postati pravi magnetski centar za turiste i istraživače, čime bi se osnažila njihova posebna pozicija u okviru arheološke i kulturne scene Balkana.