Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, donio je odlučujuću mjeru zamrzavanja budžetskog finansiranja stranaka koje čine vladajuću koaliciju u entitetu Republika Srpska, među kojima se ističu Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska. Ova odluka dolazi usred zabrinutosti zbog optužbi za napad na ustavni poredak, pri čemu su protiv ključnih političara iz ovih stranaka, uključujući Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, raspisane centralne potjernice.
Na vanrednoj konferenciji za medije u Sarajevu, Schmidt je istakao značaj ove mjere, naglašavajući da će se „zamrznuti računi tih stranaka“, čime se čini korak ka većoj odgovornosti i transparentnosti u vezi sa finansiranjem političkih aktivnosti. Ove odluke dolaze u vrijeme kada se sve više govori o načinu na koji se finansiraju političke stranke u Bosni i Hercegovini, posebno SNSD koji je, prema dostupnim podacima, primio više od 40 miliona konvertibilnih maraka iz budžeta u posljednjih dvadeset godina.
Pogledajmo kako se SNSD i Ujedinjena Srpska finansiraju. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, u 2013. godini SNSD je iz različitih nivoa budžeta dobio 1.598.920,01 KM (oko 817.500 eura), što je činilo 79,43 posto tadašnjeg budžeta stranke. Već sljedeće godine, iznos se povećao na 2.045.182,03 KM (više od milion eura). Iako je 2015. godine iznos pao na 1.485.061,16 KM, procenat ukupnog finansiranja iz budžeta je i dalje bio visok, dosegnuvši 82,6 posto.
Tokom perioda od 2004. do 2015. godine, SNSD je dobio ukupno 24.187.362,59 KM (preko 12,3 miliona eura), što ga je svrstalo među najviše finansirane stranke, iza SDA i SDP-a. U kasnijim godinama, SNSD je redovno ostvarivao budžetska primanja između 1,5 i 2 miliona konvertibilnih maraka godišnje, a Ujedinjena Srpska, kao novija stranka, primala je znatno manje iznose, koji su se kretali od nekoliko desetina hiljada do 374.000 KM u 2023. godini.
Računajući sve ove iznose, može se konstatovati da je SNSD, od 2004. do danas, ukupno primio preko 40 miliona KM (oko 20,45 miliona eura) iz budžeta. Ovi novci su gotovo svake godine činili značajan deo ukupnog finansiranja stranke, pored članarina i donacija od fizičkih i pravnih lica, kao i drugih izvora finansiranja.
U skladu sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, koji propisuje način raspodjele budžetskih sredstava, 30 posto sredstava se ravnomerno deli svim strankama koje su osvojile mandate, dok se 60 posto deli prema broju zastupničkih mandata, a preostalih 10 posto se raspoređuje parlamentarnim grupama prema zastupljenosti manje zastupljenog pola.
Ova situacija dodatno komplikuje političku klimu u Bosni i Hercegovini, dok visoki predstavnik Schmidt naglašava potrebu za jačanjem institucija i očuvanjem demokratskih principa. Mjeru zamrzavanja budžetskog finansiranja podržava rastući broj građana koji se protive trenutačnom načinu upravljanja i zloupotrebama javnih sredstava.
Političke stranke se suočavaju sa sve većim pritiscima da preispitaju svoje finansijske prakse, a ova odluka može poslužiti kao prekretnica. Naredne sedmice biće ključne za razvoj situacije, dok se očekuje javna reakcija i moguće dalje mjere s ciljem vraćanja povjerenja građana u institucije.
O nastaloj situaciji svakako će se voditi nastavak diskusije među političarima, analitičarima, i samim građanima, a sve u cilju postizanja stabilnosti i transparentnosti u političkom životu zemlje.
