Slovenija je Hrvatskoj predstavila službeni predlog za izgradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško (Krško 2), no, prema informacijama riječkog Novog lista, ovaj plan donosi značajno nepovoljnije uslove za Zagreb u odnosu na trenutni model zajedničkog upravljanja. U sadašnjem sistemu obema državama pripada po 50% vlasništva, dok bi prema novom predlogu, Hrvatskoj pripadala samo četvrtina udela, bez prava odlučivanja. Slovenačko državno preduzeće GEN bi dobilo još 25%, a preostalih 51% bi ostalo u vlasništvu slovenačke Vlade.
Ono što dodatno zabrinjava je to da Hrvatska ne bi imala pravo na električnu energiju proizvedenu u Krškom, već bi samo dobijala četvrtinu profita od prodaje struje na slovenačkom tržištu. Predsednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić je izjavio da ovakav predlog treba kategorički odbiti, naglašavajući da osnovni cilj Hrvatske nije profit, već snabdevanje električnom energijom, koja bi mogla poslužiti za subvencionisanje računa građana u socijalnoj potrebi.
Tokom razgovora premijera Hrvatske i Slovenije, Andreja Plenkovića i Roberta Goloba, održanog u junu na granici, obe strane su iskazale načelnu spremnost za zajednički projekt, no nisu izloženi detalji o vlasničkim pravima i upravljanju. Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar je nedavno rekao da želi da nuklearna elektrana bude izgrađena na hrvatskoj teritoriji. U Saboru je spomenuta i mogućnost gradnje nuklearke na lokaciji sadašnje termoelektrane Plomin, koja se planira zatvoriti do 2032./33. godine.
Poslanik IDS-a Dalibor Paus je zahtevao jasan odgovor o Plominu, a Šušnjar je naglasio da će o konkretnim lokacijama odlučivati stručnjaci. Prema rečima stručnjaka, dosad su sva potrebna istraživanja za izgradnju nuklearne elektrane sprovedena samo na lokaciji Privlaka kod Ivanić-Grada.
Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, ističe da se o budućim lokacijama ne bi trebalo nagađati bez prethodnih detaljnih analiza, koje treba da obuhvate sigurnosne, biološke i seizmičke aspekte. On dodaje da Hrvatska mora odlučiti da li želi izgraditi Krško 2, vlastitu nuklearku ili niz malih modularnih reaktora, pri čemu su sve opcije validne uz pravilnu pripremu.
Tadić takođe upozorava na gubitak stručnog kadra u Hrvatskoj, ističući da su nuklearne studije na fakultetima ukinute devedesetih godina, što znači da bi ih trebalo obnoviti kako bi se obezbedili potrebni inženjeri i naučnici u oblasti nuklearne energetike. Hrvatska Vlada već ima u planu izgradnju malih modularnih reaktora, što se uklapa u evropski trend.
On napominje da čak i zemlje bez istorije u vezi s nuklearnom energijom, poput Irske, razmišljaju o modularnim reaktorima. Hrvatska bi, tako, mogla kombinovati sve tri opcije — Krško 2, vlastitu nuklearku i modularne sisteme — ukoliko ponuda Slovenije postane povoljnija.
U novembru prošle godine, Slovenci su planirali referendum o gradnji novog bloka u Krškom, međutim, taj referendum je odložen do daljnjeg. Saša Medaković, hrvatski član uprave NEK-a, ističe da je teško očekivati da će se referendum održati u narednih nekoliko godina. Ova situacija ukazuje na kompleksne odnose i izazove oko energetske politike u regionu, kao i na potrebu za jasnijim dogovorom između dve zemlje koje deljuju u ovoj oblasti.
