Male šanse za napredak dijaloga

BEČ – Predstojeći susret predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija u srijedu u Briselu ne bi trebao donijeti ništa novo i neočekivano, ako se sudi prema dosadašnjim iskustvima i rezultatima.
Sastanak je sazvao visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, a Miroslav Lajčak, koji je zadužen za dijalog između Srbije i Kosova, posjetio je prošlog tjedna Prištinu i Beograd.
Borrell je nedavno predložio ukidanje kaznenih mjera EU prema Kosovu, a uoči susreta izjavio je da se trudi da dijalog dovede do operativnog rješenja za primjenu Ohridskog sporazuma.
„To može stvoriti scenarij u kojem dijalog, ne mogu reći da će se nastaviti, ali barem neće biti grubo prekinut“, rekao je Borrell na marginama sastanka šefova diplomacija EU u Luksemburgu.
Miloš Pavković iz Centra za europsku politiku ističe da dijalog upao u ozbiljnu krizu nakon Ohridskog sporazuma te da je ovo pokušaj spašavanja onoga što je ostalo od dijaloga.
„I sama činjenica da poziv dolazi od Borrella, a ne od Lajčaka, podiže cijelu priču na višu razinu i znači jače zalaganje za neki napredak“, rekao je Pavković za Glas Amerike.
Dragiša Mijačić, direktor Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER), smatra da je svrha održavanja sastanka da se iskaže žele li implementirati sporazume koji su prihvaćeni prošle godine, budući da ih nijedna strana nije implementirala.
„I jedna i druga strana su iskazale rezerve prema tim sporazumima i očekuje se da Kurti i Vučić ponovno izraze svoje stajalište o njihovoj implementaciji“, rekao je Mijačić.
Ključ daljnjih razgovora smatra se Zajednica srpskih opština, koju Beograd i međunarodna zajednica čekaju već više od deset godina. Mijačić ističe da je Kurti izrazito protiv formiranja ZSO na sjeveru Kosova te da će o uspjehu pregovora ovisiti i datum parlamentarnih izbora na Kosovu.
„Ukoliko Kurti odluči raspisati izbore prije formiranja ZSO, pregovori će sigurno propasti“, smatra Mijačić.
Pavković ističe da Brisel nema mehanizme da natjera Kurtija na formiranje ZSO te da EU nije uspjela ni restriktivnim mjerama.
„Dijalog nije visoko na listi prioriteta Kurtijeve vlade i EU mu ne može nametnuti implementaciju“, rekao je Pavković.
Mijačić ističe da plan rasta Europske unije prema zemljama Zapadnog Balkana neće imati smisla ako su kaznene mjere prema Kosovu na snazi te da je Borrell predložio njihovo ukidanje.
Ocenjujući rad Borrella i Lajčaka, Mijačić kaže da su se bavili kriznim situacijama više nego dijalogom o normalizaciji. Pavković smatra da je dijalog u najvećoj krizi od 2011. godine te da se ne vidi kraj tunela.
„Normalizacija je proces koji će trajati još nekoliko godina, a ovisi o spremnosti EU da se angažira na Zapadnom Balkanu“, zaključio je Pavković.