Malo znanja i 500 evra dovoljno za hakovanje satelita

Nikoleta Tadić avatar

Američki istraživači su otkrili da hakeri mogu pristupiti velikim količinama osetljivih ličnih i vojnih informacija putem satelita u svemiru koristeći skenerske sisteme konstruisane od lako dostupnih komponenti, čija je cena samo oko 500 evra. Ova studija, koja je sprovedena od strane naučnika sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu i Univerziteta Merilenda, prvi put je obuhvatila analizu internet saobraćaja sa 39 satelita u geostacionarnoj orbiti iznad zapadne Severne Amerike, kao i 411 transpondera koji primaju njihove signale.

Tokom sedmomesečnog istraživanja, naučnici su uspešno prikupili nešifrovane podatke, uključujući tekstualne poruke, brojeve telefona, istoriju poziva i pretraživanja interneta sa satelita koje koriste mobilni operateri kao što su T-Mobile, TelMex i AT&T. Pored toga, identifikovali su i nešifrovane podatke sa američkih vojnih brodova, kao i informacije od vlade i vojske Meksika, uključujući administrativne izveštaje i trenutne lokacije trupa.

Propust u bezbednosti je značajan, jer su istraživači istakli da su pristupili i dekodirali ove podatke korišćenjem relativno jednostavne opreme, poput satelitskih antena. To znači da bi svako ko ima osnovne alate i jasnu vidljivost ka nebu mogao presresti ove signale. Istraživači naglašavaju da ozbiljnost njihovih nalaza ukazuje da organizacije ne prate redovno bezbednost svojih satelitskih komunikacionih veza.

Zabrinutost je još veća jer se ranije smatralo da je presretanje satelitskih signala moguće samo za subjekte sa naprednom opremom, kao što su vojska ili obaveštajne službe. Evropska svemirska agencija (ESA) procenila je da se trenutno u Zemljinoj orbiti nalazi oko 12.500 aktivnih satelita, od kojih se 590 nalazi u geostacionarnoj orbiti na visini od oko 36.000 kilometara. Ovi sateliti igraju ključnu ulogu u telekomunikacijama, kao i za praćenje vremenskih uslova i vojnu upotrebu.

Jedan od ključnih razloga zašto nije došlo do šifrovanja ovih podataka može biti taj što enkripcija na nivou veze može zahtevati dodatne troškove i licence. Ova dodatna opterećenja mogu obeshrabriti kompanije da primene šifrovanje, s obzirom na to da istraživanja pokazuju da bi to moglo smanjiti njihove prihode za čak 30 procenata. U izveštaju se ukazuje na neusaglašenost između očekivanja korisnika satelita u vezi sa zaštitom podataka i stvarnog stanja bezbednosti.

Naučnici su koristili pristup raščlanjivača saobraćaja u geostacionarnoj orbiti napravljenog od jednostavnih komponenti, uključujući TV satelitsku antenu, prijemnik signala i motor za okretanje antene. Tokom sedam meseci, svakodnevno su skenirali svih 411 transpondera, prikupljajući podatke o onome što su prenosili tokom prethodnih 24 sati.

Iako je sistem relativno jednostavan, istraživači upozoravaju da potencijalni hakeri moraju imati određeno tehničko znanje i precizno usmeriti svoje antene ka više satelita kako bi uspešno interpretirali dobijene podatke. Time se naglašava da uprkos tehničkoj pristupačnosti ovakvih operacija, potrebna su dodatna znanja koja mogu otežati pristup osetljivim informacijama.

Sve u svemu, ova otkrića predstavljaju ozbiljnu zabrinutost za bezbednost satelitskih komunikacija i ukazuju na potrebu za većim merama zaštite i enkripcije podataka koji se prenose kroz svemir, posebno u svetlu rastuće zavisnosti razvijenog sveta od satelitskih sistema.

Nikoleta Tadić avatar

izbor urednika