Mapa: Koliko Evropljana radi prekovremeno | Interaktivno

Aleksandar Radosavljević avatar

Prekovremeni rad postaje sve učestaliji diljem Europe, s udjelom zaposlenih koji rade prekovremeno u porastu u brojnim zemljama. Prema nedavnim podacima Eurostata, 7,1 posto zaposlenih u Europskoj uniji radilo je prekovremeno prošle godine. Prekovremeno radno vrijeme definira se kao radnik koji provodi 49 ili više sati sedmično na poslu.

Najviše radnika koji rade prekovremeno nalazi se u Grčkoj, gdje je udio takvih radnika dosegnuo 11,6 posto. Slijede Kipar (10,4 posto) i Francuska (10,1 posto). S druge strane, Bugarska (0,4 posto), Litvanija (1,1 posto) i Latvija (1,1 posto) su među državama s najmanjim udjelom radnika koji rade prekovremeno.

Velika Britanija, iako više nije članica Europske unije, također ima značajan udio zaposlenih koji rade prekovremeno, s 14,1 posto radnika koji su radili prekovremeno prema podacima iz 2019. godine. Turska, koja nije članica EU-a, također se ističe po visokom postotku radnika koji rade prekovremeno, s čak 27,2 posto zaposlenog stanovništva koje radi prekovremeno.

Regionalno gledano, Slovenija (5,5 posto) i Hrvatska (3,8 posto) su ispod prosjeka Europske unije po udjelu zaposlenih koji rade prekovremeno. U Bosni i Hercegovini (7,2 posto) i Srbiji (8,3 posto) udio radnika koji rade prekovremeno je iznad prosjeka EU-a. Crna Gora (12,1 posto) i Sjeverna Makedonija (4,2 posto) također se ističu po visokim postocima zaposlenih koji rade prekovremeno.

Analizom podataka proteklih 13 godina vidljivo je da je postotak radnika koji rade prekovremeno općenito u padu. Srbija je bilježila postotke prekovremenog rada iznad 17 posto početkom 2010-ih, dok je danas taj postotak znatno niži. Slična situacija je i u Sjevernoj Makedoniji, gdje je postotak smanjen tri puta u razdoblju od 2010. do 2020. godine.

Slovenija, Hrvatska i Crna Gora također bilježe pad udjela zaposlenih koji rade prekovremeno tijekom proteklih godina. Jedina iznimka je Crna Gora, gdje je postotak radnika koji rade prekovremeno zapravo porastao između 2011. i 2019. godine.

Na kraju, podaci Eurostata pokazuju da je prekovremeni rad prisutan diljem Europe, s velikim varijacijama između pojedinih zemalja. Dok su neke zemlje bilježile smanjenje udjela zaposlenih koji rade prekovremeno tijekom proteklih godina, druge su imale porast u tom području. Važno je osigurati da radnici imaju pravo na zdravo radno vrijeme i da se prekovremeni rad adekvatno nadoknađuje kako bi se osigurala radna prava i dobrobit zaposlenih širom Europe.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika