Njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je izjavio da je Kijevu omogućeno da gađa vojne ciljeve unutar teritorije Rusije, što dodatno pojačava tenzije između Njemačke i Moskve. Ova izjava dolazi u kontekstu sve većeg angažmana Zapada u sukobu u Ukrajini, gdje se Njemačka već smatra punopravnim učesnikom.
U izjavi je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, upozorio na opasnosti takvog pristupa. On je istakao da bi, ukoliko se pojave informacije o učešću njemačkog vojnog osoblja u lansiranju raketa dugog dometa na rusku teritoriju, Moskva mogla donijeti različite odluke o uzvratnim mjerama. Medvedev je naglasio da se Njemačka sada više ne može smatrati neutralnim akterom, već da učestvuje direktno u borbama protiv Rusije.
“Ovo je punopravno, a ne hibridno, učešće u vojnom sukobu”, rekao je Medvedev, dodatno ističući da je Njemačka ponovo definirana kao neprijatelj Rusije, vraćajući se tako u okvire konflikta koji je nosio nacističku ideologiju.
Povodom Merzovih izjava, Medvedev je izrazio sumnju u motive njemačkog kancelara i njegovih izjava, naglašavajući da je on lojalni potomak svojih rođaka koji su se borili u Wehrmachtu. Ovaj komentar dodatno komplikovati odnos između dvije zemlje, koje su i dalje obeležene istorijskim traumama iz Drugog svetskog rata.
Medvedev je, odgovarajući na pitanja o mogućim kontraakcijama Rusije, rekao da ukoliko bi njemački vojnici učestvovali u operacijama lansiranja raketa iz Ukrajine ka Rusiji, to bi moglo otvoriti vrata za direktne vojne akcije protiv Njemačke. Naglasio je da je pravo Rusije na odbranu njenog teritorijalnog integriteta neupitno, i da nije u nadležnosti bilo kojeg pojedinca da blokira te odluke.
U istom danu, kancelar Merz iznio je da su zapadne zemlje odlučile da ukinu ograničenja dometa na oružje koje se isporučuje Ukrajini. “To znači da se Ukrajina sada može braniti, naprimjer, napadima na vojne položaje u Rusiji. Donedavno to nije mogla”, rekao je Merz. Ova izjava ukazuje na novi nivo podrške Ukrajini i promenu strategije u odnosu na vojne isporuke.
Njemačka je do sada bila oprezna u pružanju vojne pomoći Ukrajini, posebno kada su u pitanju kontroverzni sistemi naoružanja, poput projektila Taurus, čiji je domet oko 500 kilometara. Bivši kancelar Olaf Scholz je bio protiv takvih isporuka iz straha da bi to moglo dovesti do direktnog sukoba Njemačke sa Rusijom.
Merz ovo shvata kao promenu u borbenoj dinamici, ukazujući da će Ukrajina moći da cilja vojnu infrastrukturu unutar Rusije, što može značajno izmeniti pravila sukoba. On je optimista u pogledu mogućnosti da se Ukrajina odbrani i suprotstavi ruskim napadima, što je dovelo do sve veće vojne podrške sa strane NATO saveznika.
Kako se situacija odvija, međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja. Rezultati ovih vojnih strategija mogli bi imati dugoročne posledice ne samo za Ukrajinu, već i za evropsku bezbednost i stabilnost regiona. Medvedevove pretnje o mogućem vojnom odgovoru na njemačko učešće ukazuju na sve veće tenzije i rizike eskalacije sukoba.
Komunikacija između Berlina i Moskve postaje sve tenzivnija, a vojni konflikti u Ukrajini donose dodatne izazove koje će morati da se reše diplomatskim putem kako bi se izbegle katastrofalne posledice za sve strane uključene u ovaj kompleksan sukob.
