Objave, komentari, videozapisi, fotografije i brojni osobni podaci koji se javno dijele putem Instagrama, Facebooka i drugih aplikacija u vlasništvu tvrtke Meta, od kraja lipnja nisu samo sadržaji koje dijelimo sa prijateljima.
Promjenom politike privatnosti Meta, ti podaci mogu postati materijal za treniranje umjetne inteligencije koju razvija ova američka kompanija.
Sve je prošlo bez najave i objašnjenja, a milijuni korisnika na Zapadnom Balkanu nisu ni obaviješteni o novoj Metinoj „Politici privatnosti“, koja je objavljena 26. lipnja.
U dokumentu koji je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE), tvrtka Meta navodi pokretanje nove usluge – mogućnost stvaranja teksta, zvuka, slika i videozapisa putem umjetne inteligencije.
Meta prikuplja javno objavljene sadržaje koje korisnici dijele putem platformi kompanije, tako da će nova usluga koju pruža kroz razvoj umjetne inteligencije nadovezati na tu praksu.
O vijestima korisnici Zapadnog Balkana nisu obaviješteni, dok su državljani Europske unije prilikom prijavljivanja na platforme dobili upozorenje da se politika mijenja, te opciju da povuku svoje podatke iz planiranog treninga umjetne inteligencije.
Kada sve stavimo u kontekst s lokalnim zakonima u regiji, Meta je bila dužna ponuditi istu opciju i korisnicima u Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.
Zakonska rješenja postoje u zemljama Balkana i uglavnom su usklađena s europskim zakonima o obradi osobnih podataka, pokazuje analiza RSE.
Međutim, nadležne institucije za zaštitu osobnih podataka u tim zemljama nemaju mnogo instrumenata za reagiranje, kažu njihovi predstavnici za RSE.
Jedan od najvećih problema je to što Meta nije imenovala predstavnike u zemljama Balkana s kojima bi institucije mogle surađivati.
Istovremeno, Meta nije odgovorila na pitanja Radija Slobodna Evropa o promjenama politike privatnosti i učincima koje ima na korisnike iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine te Kosova.
Što donosi nova politika Mete?
Politika privatnosti predstavlja svojevrsni ugovor između korisnika platforme i tvrtke koja pruža različite digitalne proizvode i usluge.
Koji se podaci prikupljaju i na koji način se obrađuju najvažniji su dijelovi ovog dokumenta. Meta mijenja svoju politiku upravo u tim važnim dijelovima.
Razvoj umjetne inteligencije prvi put se navodi kao razlog obrade podataka korisnika Meta, pokazuje analiza Politike privatnosti dostupne javnosti putem Metine platforme Facebook.
U dijelu politike „Kako i zašto procesuiramo vaše podatke“, tvrtka Meta s jedne strane navodi niz usluga i proizvoda koje pruža, a s druge različite vrste podataka korisnika koje prikuplja u tu svrhu.
Kako je navedeno u dokumentu, to su javno objavljeni sadržaji koje korisnici ostavljaju na platformama poput podataka s profila, ime, korisničko ime, profilna slika, komentari na društvenim mrežama te video i audiozapisi koji se javno dijele.
Meta prikuplja i podatke o sadržaju na koji korisnici obraćaju pažnju, tj. kako reagiraju na različite sadržaje, koje su vrijeme korištenja i učestalost interakcija na određenim mrežama koje kontrolira Meta.
Popis se tu ne zaustavlja, pa se spominju i „poruke koje šaljete i primate, uključujući njihov sadržaj, u skladu sa važećim zakonima“, kao i podaci o uređajima s kojih se pristupa Facebooku ili Instagramu.
„Ako pogledamo Metu, ono što je u ovom slučaju posebno je da imaju pristup platformama poput WhatsAppa, Instagrama i Facebooka, koje imaju milijune, zapravo milijarde korisnika i profila, gdje se nalaze osjetljive informacije“, kaže u razgovoru za RSE odvjetnik Felix Mikolaš.
Mikolaš je odvjetnik organizacije i odvjetničkog društva NOYB (Non Of Your Business) sa sjedištem u Austriji, koja je bila jedna od aktivnijih u podnošenju tužbi i dopisa kako bi se ideje Mete zaustavile na razini EU.
On dodaje da, za razliku od drugih tvrtki koje razvijaju umjetnu inteligenciju, postoji mnogo informacija koje Meta može koristiti, a druge platforme ne mogu prikupljati sa interneta, čineći ovaj slučaj problematičnijim nego kod razvoja drugih AI modela.
Ipak, ističe da slučajevi zloupotrebe osobnih podataka putem AI modela još nisu dokumentirani.
Komentirajući Politiku privatnosti, Mikolaš ističe da su ključne dvije stvari – što tvrtka nije zatražila pristanak korisnika da njihovi podaci budu korišteni za treniranje umjetne inteligencije, ali i što model umjetne inteligencije koji razvija nije detaljnije opisan.
„Možemo koristiti ove podatke za bilo koju svrhu, ne znamo točno za što ćemo ih koristiti, samo ćemo ih općenito koristiti za tehnologiju AI. Dakle, to ne pruža nikakve informacije korisnicima“, navodi Mikolaš i dodaje da tvrtka mora biti transparentnija.
Zapadni Balkan bez opcije za izlaz iz AI treninga
Dok su se organizacije i stručnjaci u EU izborili da se prema građanima Unije Meta ponaša opreznije, regija je ostala u svojevrsnom mraku.
RSE nije uspio pronaći korisnike Metinih platformi s Zapadnog Balkana koji su bili obaviješteni o promjeni politike privatnosti.
Meta nije odgovorila na pitanja RSE o tome kako je obavijestila korisnike iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Kosova o novostima u prikupljanju podataka.
Stručnjakinja za digitalna prava i zaštitu osobnih podataka Ana Toskić Cvetinović iz organizacije „Partneri Srbije“ navodi da se Zapadni Balkan našao u svojevrsnoj sivoj zoni u ovom slučaju.
„Čitava naša regija se nalazi u specifičnom položaju, koja je u Europi, dio procesa EU integracija, propisi su nam u velikoj mjeri usklađeni sa propisima EU, ali mehanizmi koji su nam na raspolaganju nisu dovoljno efikasni kao oni koji postoje u odnosu na građane EU“, navodi Toskić.
Podnijete su inicijative protiv Mete u Srbiji radi kršenja zakona.
Iz Kancelarije Povjerenika za zaštitu osobnih podataka u Srbiji navode kako će kontaktirati kompaniju Meta u vezi s promjenom politike privatnosti. Ana Toskić Cvetinović iz „Partnera Srbije“ smatra da je Povjerenik trebao obavijestiti javnost o tome što znače promjene politike privatnosti Mete.
Zakoni postoje, ali se teško primjenjuju, navode iz nezavisnih tijela za zaštitu osobnih podataka na Zapadnom Balkanu.
Iz Kancelarije Povjerenika navode kako je pokretanje postupaka protiv kompanije Meta bilo otežano jer ova kompanija nema predstavnika u njihovoj zemlji, što je obaveza prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
U Sjevernoj Makedoniji ne postoji predstavnik Mete, što je obaveza prema lokalnim zakonima.
Radi se na usklađivanju sa europskim standardima o zaštiti osobnih podataka.
Na Kosovu se još razmatra pitanje obrade osobnih podataka za potrebe razvoja umjetne inteligencije od strane kompanije Meta.
U Bosni i Hercegovini se čeka na odgovor od Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.
Treniranje umjetne inteligencije na osobnim podacima zaustavljeno je i u Brazilu.
ANPD u Brazilu je naredila Meti da obustavi obradu osobnih podataka za trening umjetne inteligencije.
U drugim zemljama kao što su Argentina i manje zemlje u Latinskoj Americi nema zakonskog okvira za zaštitu podataka.
Treniranje umjetne inteligencije na platformama u vlasništvu Mete nije obustavljeno u svim dijelovima svijeta.
Tvrtka Meta sredinom lipnja najavila je pauziranje treniranja modela umjetne inteligencije s podacima građana Europske unije.
Ova odluka pozdravljena je u Dablinu, a treniranje AI modela na ličnim podacima zaustavljeno je i u Brazilu.
Cijeli slučaj pokazuje da je zaštita osobnih podataka ključna i da su zakoni bez izvršenja bezvrijedni.
