„MILOŠ VELIKI“, A BEZBEDNOST – VEĆA: Sa izgradnjom auto-puta, smanjen broj saobraćajnih nesreća u Moravičkom okrugu

Aleksandar Radosavljević avatar

Analize bezbednosti saobraćaja na teritoriji Moravičkog okruga pokazuju da je izgradnja auto-puta „Miloš Veliki“ imala značajan uticaj na smanjenje broja saobraćajnih nesreća, kao i smrtnih slučajeva povezanih s njima. Nakon otvaranja ove saobraćajnice, broj poginulih se smanjio sa 25 do 30 na godišnjem nivou pre izgradnje, na 10 do 15 nakon njenog otvaranja. Iako je i dalje jasno da bilo kakav gubitak života predstavlja tragediju, ovo smanjenje ukazuje na to da su novi infrastrukturni projekti kao što su auto-putevi efikasni u povećanju bezbednosti na putevima.

Rodoljub Skerlić, diplomirani inženjer saobraćaja, ističe da auto-putevi nude brojne prednosti, među kojima je najznačajnija fizička odvojenost kolovoznih traka zaštitnim pojasom. Ova odvojenost minimizira rizik od sudara između vozila koja se kreću u suprotnim pravcima. Takođe, auto-putevi sadrže denivelisane raskrsnice, čime se dodatno smanjuje opasnost pri prelasku lokalnih puteva preko auto-puta. Okolne zaštitne zone dodatno smanjuju rizik od sukoba između vozila, pešaka i životinja.

Skerlić takođe naglašava da podaci sa nemačkih instituta pokazuju da se vozači suočavaju sa značajno većim rizikom na otvorenim putevima u poređenju s auto-putevima. Naime, rizik na magistralnim, regionalnim i državnim putevima ocenjuje se koeficijentom 2, dok je za gradske ulice taj koeficijent čak 4. Ova statistika ukazuje na to da su gradski uslovi daleko opasniji po vozače i učesnike u saobraćaju.

S druge strane, Skerlić upozorava na problem „crnih tačaka“ u saobraćaju, poput deonice Ibarske magistrale koja prolazi kroz čačansko naselje Mojsinje. Ova deonica, prema njegovim rečima, je posebno opasna jer je tokom poslednje dve decenije na tom potezu poginulo 50 ljudi. Njena opasnost leži u velikom saobraćaju, posebno u gusto naseljenim delovima, gde se često nalaze pešaci. Poljoprivrednici sa istočne strane magistrale su dodatni faktor rizika, jer često prelaze puteve s radnim mašinama, uključujući noćne prelaze kada je vidljivost smanjena.

Kao rešenje za probleme koje stvara deonica Ibarske magistrale, Skerlić ističe potrebu za završetkom izgradnje deonice Moravskog koridora između Preljine i Adrana. Očekuje se da će ovaj novi put značajno preusmeriti saobraćaj i smanjiti opterećenje na opasnim deonicama.

Sve u svemu, izgradnja savremenih auto-puteva donosi benefite u smanjenju broja nesreća i povećanju bezbednosti u saobraćaju, ali istovremeno otvara pitanja o sigurnosti na starijim i opasnijim putevima koji i dalje predstavljaju izazov za vozače i pešake. Andrade saradnika kao što su Skerlić su ključni za unapređenje saobraćajne kulture i obezbeđenje sigurnijeg putovanja.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika