Američki predsednik Donald Trump je najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz automobila, beležeći tako značajnu promenu u trgovinskoj politici koja bi mogla stupiti na snagu već sledeće sedmice. Ove nove mere, zajedno sa planiranim carinama na autodijelove koje bi trebale biti uvedene najkasnije do početka maja, izazvale su zabrinutost u vezi sa kanadsko-američko-meksičkim sporazumom o slobodnoj trgovini (USMCA), zamenom prethodnog sporazuma NAFTA iz 1994. godine.
Trumpove najave imaju za cilj podsticanje automobilskih proizvođača da svoje proizvodne kapacitete povećaju u Sjedinjenim Američkim Državama umesto u Meksiku ili Kanadi. Meksički minister ekonomije, Marcelo Ebrard, trenutno se nalazi u Washingtonu kako bi pregovarao sa američkim zvaničnicima o mogućnostima za povlašteni tretman Meksika u novom režimu carina.
„Ako žele promijeniti sistem, a predstoje nam tako visoke carine, moramo tražiti povlašteni tretman za Meksiko i osigurati uslove koji će zaštititi naša radna mesta i ekonomsku aktivnost u Meksiku“, izjavio je Ebrard, dodajući da je važno sklopiti sastanke s proizvođačima automobila poput Forda, General Motorsa i Stellantisa.
Meksička predsednica Claudia Sheinbaum je naglasila važnost ovih sastanaka, napominjući da će se fokusirati ne samo na predstavnike sektora, već i direktno na proizvođače automobila kako bi se jasno razumelo kako će carine uticati na njihovo poslovanje i kako bi se podstaklo domaće tržište.
U okviru najavljenih carina, Washington je takođe predložio delimično oslobađanje od carina za vozila i delove proizvedene u skladu sa pravilima o poreklu prema sporazumu USMCA. Na osnovu ovog sporazuma, izuzeta će biti samo vrednost delu proizvoda koji je proizveden u SAD-u. Ova odluka bi mogla imati dalekosežne posledice po trgovinske tokove između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika.
Prema informacijama iz Bijele kuće, autodijelovi koji su usklađeni s pravilima sporazuma neće biti podložni carinskim nametima, sve dok američke vlasti ne utvrde proceduru za određivanje udela koji je proizveden izvan Sjedinjenih Američkih Država. Ova situacija dodatno komplikuje odnose među zemljama i podstiče strahovanja o mogućim ekonomskim posledicama po Meksiko.
Važno je napomenuti da je Meksiko prošle godine zabeležio značajan trgovinski višak sa SAD-om, koji iznosi 171,8 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 12,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Veći viškovi su zabeleženi samo sa Kinom i Evropskom unijom, gde su cifre bile 295,4 milijarde i 235,6 milijardi dolara, respektivno. Na četvrtom mestu se nalazi Vijetnam s viškom od 123,5 milijardi dolara.
Tokom 2022. godine, Meksiko je izvezao 2,5 miliona vozila u SAD, prema podacima kompanije S&P Global Mobility. Ovi podaci dodatno naglašavaju značaj automobilske industrije za meksičku ekonomiju, ali i potencijalne rizike koje donose nove carine.
Trumpova administracija se suočava s kriticizmom zbog svoje trgovačke politike koja mnoge analitičare dovodi do zaključka da bi mogla destabilizovati postojeće trgovinske odnose i ugroziti radna mesta u automobilskom sektoru, posebno u Meksiku. Pregovori između SAD-a i Meksika će verovatno biti ključni faktor u oblikovanju buduće strukture automobilske industrije u regionu.
Kako se situacija razvija, svi članovi trgovinskog lanca će morati pažljivo pratiti šta će se desiti s trgovinskim sporazumima i carinskim režimima kako bi se osigurala stabilnost i konkurentnost u ovoj važnoj industriji.
