Istraživanje otkriva da društvene mreže ne utječu toliko na političke podjele
Istraživači su proveli niz testova i studija kako bi saznali kako društvene mreže mogu pridonijeti političkim podjelama. Jedno od takvih istraživanja koje je provela Stanfordov institut za istraživanje ekonomske politike (SIEPR) uključivalo je više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama kojima je plaćeno da se uoči izbora udalje od ovih platformi.
Ovaj veliki eksperiment deaktivacije korisnika društvenih mreža, prvi koji je uključio Instagram, pokazao je da su ljudi koji su se suzdržavali od korištenja Facebooka i Instagrama u danima prije izbora imali malo ili nikakav utjecaj na svoja politička mišljenja, negativne stavove o suprotnoj strani ili uvjerenja o izbornoj prijevari. Istraživači su pratili promjene u stavovima više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama koji su se suzdržavali od korištenja ovih platformi uoči izbora.
Kada je riječ o utjecaju Facebooka na vjerovanja ljudi o aktualnim događajima, istraživači su došli do dva zaključka. Oni koji nisu bili na Facebooku lošije su prolazili kviz s vijestima, ali su istovremeno bili manje skloni široko rasprostranjenim dezinformacijama. To sugerira da Facebook može biti važan kanal za istinite i lažne vijesti.
Ova istraživanja, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, poklapaju se s glavnim zaključcima drugih istraživanja o mogućem utjecaju Facebooka i Instagrama na političke izbore, u kojima su promjene u feedovima vijesti i ograničavanje dijeljenja objava nisu uspjeli smanjiti polarizaciju ili utjecati na uvjerenja o kontaminaciji izbornog procesa.
Sva istraživanja dolaze do istog zaključka: unatoč uvriježenom mišljenju, Facebook i Instagram nemaju veliki utjecaj na oblikovanje političkih stavova prilikom predizborne kampanje, posebice na američkoj političkoj sceni.
Ipak, istraživači s Stanforda ne isključuju mogućnost da Facebook i Instagram doprinose polarizaciji na druge načine. Čini se da je korištenje Facebooka u tjednima prije predsjedničkih izbora 2020. povećalo šanse da ljudi glasaju za Donalda Trumpa umjesto za Joea Bidena. To sugerira da je Trumpova kampanja bila uspješnija u stvaranju podrške nego Bidenov tim.
„Iako ovaj učinak nije statistički značajan, moramo ga uzeti s rezervom. No, ako je stvaran, dovoljno je velik da bi mogao utjecati na ishod tijesnih izbora“, upozoravaju autori studije koja je dio opsežnog istraživačkog projekta, najopsežnijeg i temeljenog na dokazima, o ulozi društvenih mreža u političkim procesima, u ovom slučaju američkim, ali s globalnim utjecajem.
