Muzej „Kunsthaus“ u Švajcarskoj povukao je pet slika, uključujući djela Vinsenta Van Goga i Kloda Monea, nakon što je saznano da su slike nekada bile zaplijenjene od strane nacista. Fondacija Emila Georga Burlea, vlasnik ove slike, izjavila je da radi na postizanju „fer i pravičnog rješenja“ sa pravnim nasljednicima bivših vlasnika. Ovaj korak je usklađen sa smjernicama koje je izdao Stejt department u martu ove godine o postupanju sa umjetničkim djelima koja su bila oduzeta od strane nacista.
Odbor Fondacije je pozvao na novu procjenu radova u skladu sa novim smjernicama kako bi se osiguralo da se postupa po najboljoj praksi u ovakvim situacijama. Fondacija je spremna da finansijski doprinese imanju Maksa Silberberga, njemačkog Jevrejina i kolekcionara umjetničkih dela koji je umro u nacističkom logoru Aušvicu. Burle je bio njemački industrijalac koji je postao švajcarski državljanin krajem tridesetih godina i nadgledao je kompaniju koja je snabdijevala sile Osovine, uključujući nacističku Njemačku.
Ovaj potez je podržan od strane američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i specijalnog savjetnika Stjuarta Ajzenštata za pitanja Holokausta. Ajzenštajt je istakao da je ova akcija važan korak ka primjeni novih principa u vezi sa umjetninama koje su oduzete od strane nacista. Pored slika Van Goga i Monea, sporne su i slike Claudea Moneta, Gustava Courbeta, Henrija de Toulouse-Lautreca i Paula Gauguina.
Fondacija Emila Georga Burlea je odlučila da se angažuje u ovoj situaciji kao znak poštovanja prema tragičnoj sudbini Maksa Silberberga i njegove supruge. Njih dvoje su preminuli u koncentracionom logoru Aušvicu, a njihovo umanje umjetničkih djela je završilo u rukama nacista. Fondacija je spremna da se izbori za pravedno rješenje situacije sa pravim nasljednicima bivših vlasnika slika. Ovo je važan korak u borbi protiv trgovine umjetninama koje su bile prisvojene na nepravilan način tokom Drugog svjetskog rata.
Situacija sa zaplijenjenim umjetničkim djelima od strane nacista je široko rasprostranjena i još uvijek se suočavamo sa posljedicama tog vremena. Novi smjernice i akcije poput ove pomažu u osiguravanju da se pravda zadovolji i da se prava obitelji i nasljednika koji su pretrpjeli gubitak tokom rata poštuju. Ovo je važno ne samo za umjetničku zajednicu, već i za cijeli svijet kako bismo se suočili sa tamnim stranama istorije i pokušali ispraviti nepravde koje su počinjene.
Uklanjanje slika iz muzeja kako bi se riješilo pitanje njihovog vlasništva je hrabar i važan korak ka pravednom rješenju ovih problema. Fondacija Emila Georga Burlea je pokazala spremnost da se uhvati u koštac sa ovom situacijom i da pokuša postići pravičan ishod za sve uključene strane. Nadamo se da će ova akcija poslužiti kao primjer drugima u sličnim situacijama širom svijeta i da će doprinijeti većem razumijevanju i poštovanju prema umjetničkoj baštini i njenim vlasnicima.
