Najstarija beba na svijetu rođena iz 30-godišnjeg zamrznutog embriona

Nikoleta Tadić avatar

Dječak, koji je rođen iz zamrznutog embriona, postao je najstarija beba na svetu, oborivši dosadašnji rekord. Ovaj nevjerovatan događaj se desio u Tenesiju, kada je beba stigla na svet 25. oktobra 2022. godine. Embrion iz kojeg se dječak razvio bio je zamrznut 1994. godine, a njegov rođendan je dovela do značajnog naučnog i medicinskog postignuća.

Roditelji, koja su bili suočeni s pitanjem plodnosti, odlučili su da probaju vantelesnu oplodnju. U procesu su koristili embrion koji je sačuvan u tečnom azotu gotovo tri decenije. Tokom godina, naučnici su radili na unapređenju tehnika zamrzavanja embriona, a uspeh ovog slučaja dodatno potrđuje efikasnost ovih metoda.

Izvori s klinike Fertility Institute iz Tenesija ističu da su ovi embrioni posebno sačuvani u specijalnim uslovima, a da su roditelji bili šokirani i srećni kada su saznali da je njihov pokušaj uspješan, kada su došli na kontrolu. Nakon što su se podvrgli procedurama, dobili su vest da očekuju bebu.

U intervjuima nakon rođenja, roditelji su istakli koliko su bili uzbuđeni, ali i nervozni. “Nismo mogli da verujemo da je to moguće. Kada smo čuli da će naš sin roditi iz embriona koji je zamrznut pre više od 28 godina, bili smo u šoku”, rekli su.

Prema podacima iz klinike, embrion je bio pohranjen u tečnom azotu u stanju “hibernacije”. Ovaj proces zamrzavanja pomaže očuvanju embriona na duži vremenski period, čime se omogućava kasnije korišćenje. Proces fertilizacije i implantacije embriona u matericu majke zahteva precizan i pažljiv pristup, što je ekipa iz Tenesija i uspela da postigne.

Postignuće ovog dječaka nije samo značenje za njegove roditelje, već i za zajednicu naučnika i stručnjaka za plodnost. S obzirom na to da se tehnologija konstantno razvija, ovaj slučaj može poslužiti kao motivacija za dalja istraživanja u oblasti reproduktivne medicine.

Zamrzavanje embriona postalo je sve popularnije tokom poslednjih decenija, a postotak uspešnosti se znatno povećao zahvaljujući inovacijama i novim tehnikama. U 1980-ima i 1990-ima, kada su prvi put započele ove procedure, uspešnost nije bila na istom nivou. Danas, sa novim pristupima i tehnologijama, šanse za uspeh za žene koje koriste ovakve usluge su znatno poboljšane.

Ovaj rekord takođe pokreće važna pitanja o możliwości i etici zamrzavanja embriona. Postavlja se pitanje do kada bi embrioni trebali biti čuvani i kako se može obezbediti da se sa njima postupa na siguran način. Takođe, roditelji, koji se odlučuju za ovu opciju, često se suočavaju s emocionalnim i mentalnim izazovima u procesu.

Istraživanja pokazuju da su mnogi parovi koji se suočavaju s problemima plodnosti često u potrazi za rešenjem, koje može biti složeno i stresno. Priče poput ove, međutim, mogu doneti nadu i inspiraciju, jer pokazuju da je moguće ostvariti snove o roditeljstvu čak i u najizazovnijim situacijama.

Prvi put se pričalo i o potencijalnim zdravstvenim komplikacijama koje su povezane sa starijim embrionima. Naučnici se bave pitanjima bezbednosti i zdravstvenih rizika za decu koja se rađaju iz dugotrajno čuvanih embriona. Istraživanja su pokazala da u većini slučajeva ne dolazi do povećanja rizika, ali je važno pratiti ove aspekte kako bi se osiguralo zdravlje novorođenčadi.

Kao rezultat ovog uspeha, roditelji, stručnjaci i naučna zajednica proživeće nove mogućnosti i pristupe u oblasti plodnosti. Ovaj slučaj može otvoriti vrata za nova istraživanja i unapređenja u medicini, omogućavajući parovima širom sveta da ostvare svoj san o roditeljstvu. Doktor koji je vodio proces rekao je da je ovaj slučaj izuzetno inspirativan i predstavlja proboj u medicini.

Nikoleta Tadić avatar

izbor urednika