Britanski naučnici sa Sautemptonskog Univerziteta uspješno su pohranili čitav ljudski genom na 5D memorijski kristal, što bi trebalo omogućiti trajnu pohranu genoma milijardama godina. Ovaj revolucionarni format za pohranu podataka može se koristiti za spasavanje genoma ugroženih biljnih i životinjskih vrsta koje su na rubu izumiranja.
Tim istraživača je koristio ultrabrze laser za precizno upisivanje podataka u nanostrukturisane šupljine unutar silicija, s veličinama od samo 20 nanometara. Ovaj proces koristi dvije optičke dimenzije i tri prostorne koordinate za pisanje po cijelom materijalu, zbog čega je nazvan ‘5D’.
Nastavljajući dalje s istraživanjem, ovi kristali su 2014. godine ušli u Ginisovu knjigu svjetskih rekorda kao najtrajniji materijal za pohranu podataka. Kristal može pohraniti do 360 terabajta informacija bez gubitka tokom milijardi godina, čak i na visokim temperaturama. Također, može izdržati ekstremne smrzavanje i temperature do 1000 stepeni Celzijusovih, kao i direktnu udarnu silu do 10 tona po cm2.
Profesor Peter Kazanskym, vođa istraživačkog tima, izjavio je da iako trenutno nije moguće stvoriti ljude, biljke i životinje samo koristeći genetske informacije, dugotrajnost 5D kristala znači da će informacije biti dostupne ako se ikada postigne ovaj napredak. Kristal je trenutno pohranjen u specijalnoj vremenskoj kapsuli unutar slane špilje u Hallstattu, Austrija, poznatoj kao Arhiva memorije čovječanstva.
Ovaj naučni napredak donosi mogućnosti za druge naučnike da sastave vječno skladište genomskih informacija, koje bi se moglo koristiti za obnavljanje složenih organizama poput biljaka i životinja, ako se to ikada omogući u budućnosti. Ova tehnologija otvara nove perspektive za očuvanje genoma ugroženih vrsta i očuvanje njihove genetske raznovrsnosti.
Očekuje se da će ova inovacija imati širu primjenu u različitim područjima kao što su medicina, arhiviranje podataka i očuvanje genetske raznolikosti. Naučnici nadaju se da će ova tehnologija moći pomoći u očuvanju prirodnog svijeta i u borbi protiv izumiranja vrsta.
Ovaj veliki naučni uspjeh britanskih istraživača postavlja nova mjerila u području pohrane podataka i mogao bi imati značajan uticaj na budućnost nauke i tehnologije. Svi se nadaju da će ova tehnologija pomoći u očuvanju genoma ugroženih vrsta i doprinijeti očuvanju genetske raznolikosti našeg planeta.
