Naučnici prvi put posmatrali evoluciju na delu i nastanak potpuno nove vrste života

Nikoleta Tadić avatar

Tim naučnika nedavno je otkrio neverovatan događaj koji se desio prvi put u poslednjih milijardu godina – primarnu endosimbiozu, odnosno stapanje dva oblika života u potpuno novi organizam. U ovom slučaju, alga se spojila sa bakterijom u laboratorijskim uslovima, što je izuzetno retko i predstavlja važan trenutak u evoluciji.

Endosimbioza se dešava kada jedan mikrob „proguta“ drugi i koristi ga kao sopstveni unutrašnji organ, pružajući mu nutrijente, energiju i zaštitu. Do sada se ovakav događaj desio samo tri puta, a svaki put je označio značajan korak u evoluciji organizama. Prvi put se dogodio pre 2,2 milijarde godina kada je jednoćelijski organizam arheja „progutao“ bakteriju koja je postala njegova mitohondrija, a sledeći put je bio pre oko milijardu godina kada je cijanobakterija postala organela hloroplast u biljkama.

Najnovije istraživanje je pratilo algu Braarudosphaera bigelowii koja je nakon što je „progutala“ cijanobakteriju dobila novu sposobnost. Alga sada može direktno da preuzima azot iz vazduha i koristi ga za formiranje korisnih jedinjenja, što je karakteristika koju obično imaju biljke. Naučnici su isprva mislili da alga i bakterija imaju odnos sličan parazitnom, ali su kasnije otkrili da su postale nerazdvojne, što ukazuje da je bakterija postala organela.

Kako bi potvrdili da se cijanobakterija zaista transformisala u organelu, naučnici su koristili rendgensko zračenje kako bi proučili unutrašnjost ćelija alge. Otkrili su da je deoba i replikacija sinhronizovana između alge i bakterije, što ukazuje da je bakterija postala integralni deo alge. Dalja istraživanja su pokazala da bakterija može ispuniti samo polovinu svojih potreba za proteinima, dok joj je za ostatak potreban domaćin – alga. Na osnovu ovih rezultata, naučnici su nazvali novu organelu „nitroplast“ i veruju da je ovo otkriće od velikog značaja kako za razumevanje evolucije tako i za moguću primenu u poljoprivredi.

Ovo otkriće bi moglo imati duboke posledice na naše shvatanje evolucije i odnosa među organizmima. Iako ostaje mnogo neodgovorenih pitanja, tim naučnika planira da nastavi sa istraživanjem i proučavanjem drugih sojeva kako bi bolje razumeli ovaj evolutivni proces. S obzirom na značaj ove studije, mnogi stručnjaci smatraju da je ovo otkriće „za udžbenike“ i može značiti velik korak napred u našem razumevanju života na Zemlji.

Nikoleta Tadić avatar

izbor urednika