„Neću povući vojsku iz Pojasa Gaze“ Netanjahu se predomislio samo dan nakon pregovora sa Trampom

Aleksandar Radosavljević avatar

Nema šanse, to se neće desiti, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u video snimku objavljenom na njegovom ličnom nalogu na mreži Iks. Ova izjava došla je neposredno nakon razgovora sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde je, prema njegovim rečima, prihvatio američki plan koji, između ostalog, predviđa povlačenje izraelske vojske.

Netanjahu je istakao da je Izrael uspeo da preokrene situaciju protiv Hamasa tako što je podstakao arapske i muslimanske zemlje da izvrše pritisak na palestinsku militantnu grupu da prihvati izraelske uslove. Ovi uslovi uključuju oslobađanje zarobljenika uz prisustvo izraelskih vojnika u većim delovima okupirane palestinske enklave.

Prema izveštajima dnevnika Tajms of Izrael, Netanjahu je takođe obezbedio ključne izmene u Trampovom planu. Ove izmene imaju za cilj da usporavaju i ograničavaju bilo kakvo povlačenje, omogućavajući izraelskim snagama da zadrže kontrolu nad značajnim delovima Pojasa Gaze. Urođeni su novi mehanizmi koji bi osigurali da izraelska vojna prisutnost ostane na terenu i nakon zvaničnog povlačenja.

U okviru mira koji je predložen u Bele kuće, naglašeno je da bi sukob između Izraela i Hamasa trebao doći do kraja. Pored toga, plan predviđa i povratak svih talaca koje Hamas drži, kako živih, tako i mrtvih, u roku od 72 sata nakon što Izrael javno potvrdi sporazum. Ovo bi moglo biti ključno u olakšavanju odnosa između dve strane i postavljanju temelja za buduće pregovore.

Plan predviđa da izraelske snage pređu na dogovorene linije kako bi se pripremile za oslobađanje talaca. Kada svi taoci budu oslobođeni, Izrael će, kao deo dogovora, osloboditi 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne zatvora i 1.700 stanovnika Gaze koji su pritvoreni nakon početka rata 7. oktobra 2023. godine. Ove mere imaju za cilj smanjenje tenzija i ostavljanje prostora za dijalog.

Osim toga, Pojas Gaze bi bio stavljen pod kontrolu međunarodnog tela, na čijem čelu bi se našao američki predsednik Tramp, uz asistenciju bivšeg britanskog premijera Tonija Blera. Ova međunarodna kontrola trebala bi obezbediti stabilnost i predvidljivost u regionu, dok bi istovremeno stvorila mehanizme za dugoročni mir između strana uključujući i izgradnju infrastrukture i pružanje humanitarne pomoći.

Međutim, postoji veliki skepticizam oko budućnosti ovih dogovora, s obzirom na brojne neispunjene obaveze i prošle neuspehe u pregovorima. Mnogi analitičari smatraju da bi sporazum mogao naići na snažan otpor, kako unutar Palestinske teritorijalne vlasti, tako i među vodstvom Hamasa. Održavanje sigurnosti u Gazi i dalje će biti jedan od klučnih izazova, a može izazvati i dodatne sukobe na terenu.

Predstojeće nedelje će biti ključne za dalji razvoj događaja. Izrael i Hamas bi mogli biti pod pritiskom da dođu do dogovora ili da rizikuju nastavak oružanih sukoba, što bi moglo dodatno destabilizovati region. Ove tenzije dodatno komplikuje geopolitika koja uključuje različite međunarodne aktere, koji imaju sopstvene interese u ovom sukobu.

U ovom kontekstu, pozicija Netanjahua kao premijera bi se mogla dodatno oslabiti ukoliko sporazumi ne budu uspešni ili ako se situacija u regionu pogorša. Njegova sposobnost da upravlja unutrašnjim pitanjima, kao i međunarodnim pritiscima, biće od suštinskog značaja za bilo kakvu budućnost mira u tom regionu.

Ovo je samo jedan od mnogih izazova sa kojima se Izrael suočava, a vremenski okvir za postizanje stabilnosti postaje sve kraći. U svetlu ovih događaja, čini se da su pregovaračke pozicije značajno promenjene, no konačni ishod još uvek ostaje neizvestan.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika