U Bosni i Hercegovini, pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu i pristup životnim terapijama postaju sve ozbiljniji problemi. U ovom kontekstu, posebnu pažnju privlači Fond solidarnosti, koji ima ključnu ulogu u finansiranju lijekova i terapija za najteže oboljele pacijente. Naime, aktuelni budžet za 2023. godinu predviđa samo 35 miliona eura za ovaj Fond, što je tri puta manje od iznosa koji je zakonom propisan.
Predstavnici udruženja “Glasaj za život” upozoravaju da smanjenje sredstava za Fond solidarnosti direkto utiče na oboljele i njihovu mogućnost da dobiju neophodnu medicinsku pomoć. U intervjuima za medije, članovi ovog udruženja naglašavaju da trenutne liste čekanja u Federaciji Bosne i Hercegovine postaju “liste smrti”. Mnogi pacijenti čekaju na terapije i lijekove koji su od životne važnosti, a insuficijentno finansiranje dovodi do daljih kašnjenja i komplikacija u liječenju.
Zakon o zdravstvu propisuje određeni iznos sredstava koji su neophodni za rad Fonda solidarnosti, za koji se očekuje da pokriva sve troškove bolesti koje su najteže i najskuplje. Međutim, od kada je budžetski plan ove godine konačno odobren, zdravstveni radnici i aktivisti za ljudska prava bile su alarmirane činjenicom da su sredstva drastično smanjena. Uzimajući u obzir porast troškova lijekova i terapija, kao i sve veću stopu oboljelih, mnogi smatraju da je ovako drastično smanjenje sredstava neprihvatljivo.
Direktori zdravstvenih ustanova takođe su izrazili zabrinutost zbog ove situacije. Ističu da su uslužni kapaciteti u bolnicama već preopterećeni, a dodatno smanjenje budžeta može dovesti do potpunog kolapsa zdravstvenog sistema u Federaciji BiH. Prema njihovim rečima, ukoliko se hitno ne reaguje, posljedice po pacijente će biti katastrofalne.
Mnogi pacijenti su se oglasili za medije, dijeleći svoje lične priče o paralelnom svijetu straha i nesigurnosti. Ljudi koji se bore sa hroničnim bolestima, kao što su rak i druga teška oboljenja, govore o svojim neizvjesnim sudbinama i o tome kako ova situacija iz dana u dan postaje sve teža. „Niko ne treba prolaziti kroz ovo što ja prolazim“, rekla je jedna pacijentkinja, dodajući da je borba za lijekove i adekvatnu terapiju postala njen dnevni zadatak.
Pored ovih priča, važno je naglasiti da se situacija ne odnosi samo na pojedince, nego i na porodice koje su pogođene ovom krizom. Mnoge porodice su suočene s emocionalnim i finansijskim stresom kada dođe do ozbiljne dijagnoze. Smatraju da je država na neki način propustila svoju dužnost da zaštiti svoje građane i osigura im osnovna prava na zdravstvenu zaštitu.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava dižu glas u vezi sa ovim pitanjima, tražeći od vlasti da preispitaju budžetsku alokaciju za Fond solidarnosti i osiguraju odgovarajuća sredstva za sve one kojima su potrebna. Aktivisti insistiraju na potrebi za većim transparentnosti u postupku donošenja odluka kako bi se osiguralo da se sredstva koriste na način koji ima stvaran uticaj na poboljšanje zdravstvene zaštite.
Usred svih ovih izazova, od strane vlasti nisu zabilježene jake ili konstruktivne reakcije na upozorenja i apele za promjene. Brojni stručnjaci upozoravaju da bi trenutni trend mogao imati ozbiljne dugoročne posledice po zdravlje stanovništva, a posebno najugroženijih. Kako se suočavamo s realnošću sve većih nedostataka u zdravstvu, postavlja se pitanje kako će se vlasti suočiti s ovim izazovima i osigurati bolju budućnost za sve građane BiH.
