Nije ni stan, ni luksuzna vila

Slobodan Nikolić avatar

U 2024. godini, tržište nekretnina u Srbiji je zabeležilo značajne promene i rekorde, prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda. Prema najnovijim podacima, najskuplji kvadrat stana prodat je po ceni od 11.811 evra, u prestižnoj oblasti „Beograda na vodi“, dok je najveća suma izdvojena za jedinstveni stan iznosila čak 2.575.000 evra.

Najveće transakcije u nekretninama uključivale su i prodate kuće na Savskom vencu, gde je najskuplja kuća prodavana za 4.000.000 evra. Na Vračaru, rekord je oboreno i po pitanju garaznog mesta, koje je prodato za 73.000 evra. Međutim, najskuplja nekretnina naziva se vojvođanska njiva; poljoprivredno zemljište na teritoriji opštine Sombor prodano je za fascinantnih 8,15 miliona evra, što ukazuje na tržišne tendencije koje se ne mogu ignorisati.

Osim stambenih nekretnina, poslovni prostori nisu ostali bez pažnje. Najskuplji kvadrat poslovnog prostora ostvario je cenu od 12.969 evra, dok je najviša ostvarena cena za poslovni prostor iznosila 3.098.790 evra. Ovi podaci naglašavaju dinamičnost tržišta i rast potražnje za različitim tipovima nekretnina.

Prema izveštaju RGZ, ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u 2024. godini dostigla je impresivnih 7,4 milijarde evra, što predstavlja rast od 15% u odnosu na 2023. godinu. Takođe, registrovano je 126.787 kupoprodajnih ugovora, što je povećanje od 4,2% u poređenju sa prethodnom godinom.

Zahvaljujući povećanoj aktivnosti na tržištu stanova, zabeležen je porast broja kupoprodajnih ugovora od 12,8% kao i rast vrednosti tržišta od 21,1%. Cene stanova su takođe doživele umeren rast, sa godišnjom stopom rasta od oko 5%. Ove promene jako su uticale na percepciju tržišta nekretnina kao stabilnog i rastućeg sektora.

Kreditna aktivnost u sektoru nepokretnosti takođe je zabeležena, što je rezultat nedavnog ublažavanja monetarne politike od strane Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke. U celokupnom prometu nekretnina, 10% ugovora finansirano je putem kredita, što predstavlja porast od 3 procentna poena u odnosu na 2023. godinu. Ova sredstva su većim delom korišćena za kupovinu stanova, sa 22% ugovora o kupovini stanova zlataremljeno je kreditno plaćanje, u poređenju sa 17% prethodne godine.

Rast tržišta nekretnina odražava ekonomsku stabilnost i rastuće poverenje kupaca i prodavaca u ovoj oblasti. Analitičari ističu da će dalji trendovi zavisiti od ekonomskih faktora, kao što su inflacija, kamatne stope i opšti ekonomski pokazatelji.

Kao rezultat svega navedenog, tržište nekretnina u Srbiji se razvija i privlači pažnju investitora i potrošača. Stručnjaci smatraju da će se ovaj trend nastaviti u budućim godinama, pružajući dodatne mogućnosti za sve učesnike na tržištu. Posmatrajući trenutne podatke i razvoj situacije, mnogi se nadaju stabilnosti u sektoru nepokretnosti, kao i povećanju dostupnosti stanova i drugih nekretnina za širu populaciju.

U svetlu ovih informacija, možemo očekivati da će nekretnine i dalje biti značajan deo ekonomije Srbije, a društvo će se prilagoditi novim trendovima koji dolaze. U svakom slučaju, tržište nekretnina pruža brojne mogućnosti, a svi zainteresovani bi trebali dobro proučiti aktuelnu situaciju i planirati svoje buduće poteze saglasno s tim.

Slobodan Nikolić avatar

izbor urednika