Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke je izjavilo da Republika Srpska nije samostalna država, reagirajući na nedavne događaje u kojima je predsjednik RS-a, Milorad Dodik, proglasio njemačku ministricu za evropska pitanja i klimu, Annu Luhrmann, „personom non grata“. Ova odluka donijeta je nakon što su Luhrmann i austrijska ministrica vanjskih poslova, Beate Meinl Reisinger, najavile sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika zbog, kako su navedene, napada na ustavni poredak u Bosni i Hercegovini.
Prema saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, Don Fridman je ukazao na to da Milorad Dodik, kao politički vođa Republike Srpske, nema zakonska ovlaštenja da nekoga proglasi nepoželjnom osobom, jer RS nije suverena država. Njemačka pozicija naglašava da međunarodni odnosi i status Bosne i Hercegovine moraju biti u skladu sa postojećim zakonima i sporazumima, a ne prema samovoljama entitetskih vlasti.
Reakcija ministarke Luhrmann na Dodikovu odluku nije izostala. Ona je, na društvenim mrežama, iznijela ozbiljne optužbe protiv Dodikovih predstavnika, rekavši da su joj oni „prijetili nasiljem“. U tom kontekstu, Luhrmann je istaknula da takvi postupci predstavljaju znak slabosti te je naglasila kako nasilje nije odgovarajući način da se izraze nesuglasice u političkom dijalogu.
Prije ovog incidenta, Luhrmann i Meinl Reisinger su se sastale sa predstavnicima državnih institucija u Sarajevu, gdje su razgovarale o aktuelnoj političkoj situaciji, kao i o potrebnim reformama koje se tiču evropskog puta Bosne i Hercegovine. Na sastanku su njihovi stavovi o Dodikovim politikama i njegovim postupcima podložnim kritikama postali jasni. Njihovo najavljivanje sankcija za Dodika, Stevandića i Viškovića izazvalo je dodatne napetosti u odnosima između vlasti RS-a i međunarodnih institucija.
U vezi sa ovim, njemačko ministarstvo je istaklo važnost zajedničkog i sveobuhvatnog pristupa prema izazovima sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava, te kako unilateralni potezi koje poduzimaju entitetske vlasti dodatno kompliciraju već tešku situaciju. Iz Budimpešte, gdje je održan sastanak ministara vanjskih poslova EU, naglašeno je kako je određivanje sankcija neophodno u cilju zaštite ustavnog poretka i stabilnosti u regionu.
Dodik je, s druge strane, u svojim izjavama potvrdio da će se nastaviti boriti protiv sankcija koje nameću strane zemlje, ističući kako su to pokušaji da se umanje suverenitet Republike Srpske. Njegova retorika često uključuje teze o zaštiti interesa RS-a protiv, kako on kaže, agresivnih politika koje dolaze iz drugih dijelova BiH i međunarodnih institucija.
Ovo stanje dodatno ukazuje na tenzije unutar Bosni i Hercegovini, kao i na
pitanja koja se tiču nacionalnog suvereniteta i entitetskih prava. Mnoge analize i komentari sugeriraju da će se ova dinamika nastaviti, s mogućim evropskim reakcijama koje će se ogledati u daljim sankcijama i pritiscima na političke činovnike koji se bave stetnim aktivnostima prema ustavnom poretku zemlje.
Na terenu, posljednji događaji vode ka daljem zaoštravanju odnosa između vlasti u RS-u i međunarodne zajednice, dok se opasnost od destabilizacije regiona sve više povećava. Važno je da svi akteri u ovom konfliktu urade na smanjenju napetosti i pronađu diplomatska rešenja koja će omogućiti otvoreni dijalog i vraćanje povjerenja među svim stranama uključujući i građane BiH. U tom smislu, EU i drugi međunarodni partneri igraju ključnu ulogu u posredovanju i pronalaženju održivog rešenja za krize koje opterećuju ovaj region.
