Nova jednominutna video igra precizno otkriva autizam kod dece

Aleksandar Radosavljević avatar

Istraživači sa Instituta Kenedi Kriger iz Baltimora, zajedno sa Univerzitetom Notingem Trent u Engleskoj, razvili su inovativnu video igru koja omogućava efikasno razlikovanje dece sa autizmom od one sa poremećajem hiperaktivnosti (ADHD) ili neurotipičnim razvojem. Ova igra traje samo jedan minut i može da pruži vredne uvide u načine na koje se različita deca kreću i reaguju na vizuelne podsticaje, što može imati značajne implikacije za ranu dijagnostiku ovih poremećaja.

U okviru studije koja je obuhvatila 183 dece uzrasta od sedam do trinaest godina, istraživači su zamolili učesnike da u minut vremena oponašaju pokrete video avatara koji su se kretali kroz plesne figure. Cilj je bio da se proceni koliko dobro deca mogu da imituju pokrete, što je ključna veština koja može pomoći u identifikaciji autizma.

Rezultati istraživanja bili su prilično ohrabrujući. Na osnovu analize pokreta koje su napravila deca, istraživači su mogli da razlikuju decu sa autizmom od neurotipične dece sa tačnošću od 80%. Ovo je značajan korak napred u razumevanju i dijagnostici ovih poremećaja, s obzirom na to da se rani simptomi autizma često zamene sa simptomima ADHD-a, što može otežati postavljanje tačne dijagnoze.

Autizam je složen razvojni poremećaj koji utiče na komunikaciju i ponašanje, dok ADHD karakterišu problemi sa pažnjom, hiperaktivnost i impulzivnost. Prvi simptomi ovih stanja se obično javljaju u detinjstvu, a ranija dijagnostika može značajno poboljšati ishode lečenja i obrazovanja. Tradicionalne metode dijagnostikovanja oslanjaju se na opservacione tehnike i upitnike, što može biti subjektivno. Ova nova metoda zasnovana na video igri potencijalno može da ponudi objektivnije alate za procenu.

Istraživači su takođe napomenuli da je ovo pionirski pristup koji se oslanja na analizu pokreta tela i reakcija na stimulus u realnom vremenu. Primena tehnologije u dijagnostici na ovaj način predstavlja značajan pomak prema unapređenju procedura i metoda koje se koriste u ranoj dijagnostici razvojnih poremećaja kod dece.

Ova studija može otvoriti nova vrata za korišćenje video igara i drugih digitalnih tehnologija za intervenciju i podršku deci sa autizmom i ADHD-om. Stručnjaci smatraju da bi ovakvi alati mogli biti korisni i za obuku roditelja i učitelja, kao i za razvoj efikasnijih terapeutski pristupa i strategija.

U svetlu sve većeg broja dijagnostikovanih slučajeva autizma i ADHD-a, koja se poslednjih decenija drastično povećala, ovakvi učinkoviti alati su od izuzetne važnosti. Pored toga, rani video alati mogu da olakšaju proces razumevanja i podrške porodicama čija deca imaju ove razvojne poremećaje.

Vesela i interaktivna priroda video igara može takođe učiniti proces dijagnostike manje stresnim i prijatnijim za decu. Istraživači smatraju da će ovaj pristup otvoriti vrata za buduća istraživanja i mogućnosti integracije moderne tehnologije u tradicionalne metode dijagnostike i terapije.

Na kraju, može se očekivati da će dalja istraživanja i razvoj ovakvih tehnologija doprineti boljem razumevanju autizma i ADHD-a, omogućavajući bržu i precizniju dijagnostiku, što će rezultirati boljim ishodima za decu koja se suočavaju s ovim poremećajima. Ovaj značajan napredak u pristupu istraživanju i dijagnostici pokazuje kako inovacije i saradnja među naučnim institucijama mogu doneti promene koje će imati dalekosežne posledice na kvalitet života dece i njihovih porodica.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika