OBELODANJENI PORAŽAVAJUĆI PODACI DEČJEG DISPANZERA DOMA ZDRAVLJA U JAGODINI Govore retko i teško

Aleksandar Radosavljević avatar

Suvremeni način života, koji obuhvata intenzivnu upotrebu mobilnih telefona i televizijskih ekrana, ima značajan uticaj na razvoj dece. Prema najnovijim informacijama iz Dečjeg dispanzera Doma zdravlja u Jagodini, tokom sistematskih pregleda pred upis u školu, primećeno je da 17 procenata od više od 600 ispitanih mališana ima probleme sa govorom. Ovi problemi uključuju teškoće u izgovoru određenih slova, nedostatak tečnosti u govoru, pa čak i korišćenje stranih jezika, kao što su engleski ili japanski, u zavisnosti od sadržaja koji deca konzumiraju na internetu.

Dr. Milica Mihajlov, načelnica Dečjeg dispanzera, naglašava da je fenomen poznat kao digitalni autizam ili ekranizam sve prisutniji. Kao odgovor na ovu situaciju, odlučeno je da se u Razvojnom savetovalištu organizuju radionice za roditelje odojčadi. Cilj ovih radionica je da roditelji postanu svesni potencijalne štete koju mobilni telefoni i TV ekrani mogu imati na razvoj njihove dece. Već postoje edukacije za mlađe roditelje, a dr. Mihajlov naglašava da je intenzivan logopetsko-defektološki tretman od suštinske važnosti kako bi deca mogla da formiraju rečenice i pravilno razumeju verbalne naredbe.

Pored problema sa govorom, tokom provere primećeno je i da broj fizički neaktivne dece raste. Mnogi mališani pate od problema kao što su kriva kičma, ravni tabani, kao i loše držanje. To je često rezultat nedostatka fizičke aktivnosti, što takođe vodi ka sve učestalijim prelomima kostiju kod predškolske dece, što je ranije bilo mnogo ređi fenomen. Eksperti ističu da nedovoljno vremena provedenog napolju i izloženosti suncu dovodi do pada vitamina D kod dece, što dodatno pogoršava njihovo zdravlje.

U svetlu ovih saznanja, stručnjaci upozoravaju na važnost fizičke aktivnosti i interakcije među vršnjacima. Kretanje, igra u prirodi, i razgovor sa roditeljima su ključni za pravilan razvoj deteta, a prekomerna upotreba ekrana može ometati ovaj proces. Na roditeljima je da obezbede ravnotežu između vremena provedenog uz ekrane i fizičke aktivnosti. Uvođenjem pozitivnih navika, poput igranja napolju svaki dan, deca mogu poboljšati svoje fizičko i emocionalno zdravlje.

Kako se trendovi nastavljaju menjati uz razvoj digitalne tehnologije, ključno je da se kroz edukaciju podiže svest o ovim problemima i da se zajedno pronađu rešenja. Stručnjaci smatraju da je preventivni pristup najbolji način da se deca zaštite od potencijalnih problema u razvoju tokom najranijih godina. Razumevanje važnosti fizičke aktivnosti, socijalizacije i komunikacije bez ekrana može imati dugotrajne pozitivne efekte na zdravlje i razvoj dece.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika