Osnovni iznos dečjeg dodatka od januara 4.299,63 dinara

Slobodan Nikolić avatar

Beograd – Od 1. januara 2023. godine, osnovni iznos dečjeg dodatka koji se isplaćuje roditeljima i starateljima po detetu iznosi 4.299,63 dinara. Ova suma je posebno važna u kontekstu sve većih troškova života koji pogađaju mnoge porodice u Srbiji. Za roditelje i staratelje koji su samohrani, iznos dečjeg dodatka je povećan za 30 procenata, te sada iznosi 5.589,5 dinara. Ove mjere su deo nastojanja države da pruži bolju podršku porodicama sa decom, posebno onim koje su u teškim socijalnim i finansijskim situacijama.

Pored osnovnog iznosa, postoji i dodatak za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Ovaj dodatak je značajno veći i u januaru iznosi 6.449,45 dinara, što predstavlja povećanje od 50 procenata u odnosu na osnovni iznos. Takođe, kao posebna kategorija, postoji dodatak za decu koja ostvaruju pravo na pomoć i negu drugog lica, koji je takođe uvećan na navedeni iznos. U slučaju da dete ispunjava uslove za povećanje po više osnova, iznos dečjeg dodatka može dostići čak 7.739,33 dinara, što je 80 procenata više od osnovnog iznosa.

Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju donelo je odluku da se od 1. januara 2025. godine uvedu novi cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak. Ova odluka podrazumeva određivanje novih granica prihoda po članu porodice, što će uticati na mnoge porodice koje se oslanjaju na ovu vrstu socijalne pomoći. Povećanje cenzusa može omogućiti većem broju porodica pristup ovoj vrsti finansijske podrške, ali i povećati pritisak na budžet.

Roditelji i staratelji su već izrazili zabrinutost u vezi sa budućim promenama, s obzirom na to da su mnogi od njih na muci zbog visokih cena i inflacije koja je prisutna na domaćem tržištu. Dečji dodaci se sve više vide kao ključno sredstvo za ublažavanje ekonomske situacije u kojoj se mnoge porodice nalaze. Stoga, u ovom trenutku je više nego ikad važno da se prati stanje i da se obezbede sredstva koja će pomoći roditeljima da izdrže.

Osim materijalne pomoći, značajno je i to što država postavlja fokus na porodice koje imaju decu sa smetnjama u razvoju ili invaliditetom. Ova kategorija dece često zahteva dodatnu medicinsku pomoć i negu, što dodatno opterećuje porodice koje se bore da obezbede sve što je potrebno za njihov kvalitetan život. Veći iznosi dečjeg dodatka za ovu grupu su znak socijalne odgovornosti i potrebe za podrškom najranjivijim članovima društva.

Sa dolaskom novih mera, očekuje se i veći pritisak na institucije koje će morati da koordiniraju i spremaju se za eventualne povećane potrebe u procesuiranju zahteva za dečje dodatke. Očekuje se da Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, u saradnji sa drugim relevantnim institucijama, razvije efikasne sisteme za administraciju ovih dodataka, kako bi se osiguralo da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija.

U okviru celokupne politike podrške porodicama, važno je i edukovati javnost o pravima koja roditelji imaju u okviru sistema socijalne zaštite. Informisanje i osnaživanje porodica može dovesti do boljeg korišćenja dostupnih resursa, kao i do većeg pritiska na vladu da preduzme dodatne korake u pravcu poboljšanja života porodičnih jedinica i očuvanja socijalne pravde.

U zaključku, reforme u oblasti dečjih dodataka koje će se primenjivati od 2025. godine potencijalno mogu doneti značajna poboljšanja za mnoge porodice, ali i zahtevaju adekvatnu pripremu i praćenje kako bi efikasno funkcionisale na terenu. Takođe, važno je nastaviti s raspravama o načinu na koji države mogu bolje da podstaknu i pomognu roditeljima, a posebno onima u najtežim situacijama.

Slobodan Nikolić avatar

izbor urednika