Hrvatski zastupnik Tonino Picula poslao je prvu poruku Srbiji iz fotelje novog izvjestitelja Europskog parlamenta za našu zemlju – niti priznavanje nezavisnosti Kosova, niti uvođenje sankcija Rusiji, nije dovoljno za članstvo u EU.
Ako se po „jutru dan poznaje“, on će u ovom narativu pisati izvještaje za EP – da je odricanje od dijela teritorije i promjena kursa suverene vanjske politike, samo preduslov, a da onda dolazi na red „čitav niz specifičnih politika koje zvanični Beograd mora ispuniti“. Ova izjava uslijedila je samo nekoliko dana pošto je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao: „Idemo sporo na evropskom putu. I kad god biste pomislili da je to zbog pravnog sistema, vladavine prava ili ne znam čega, reći ću vam da nije. Da priznamo nezavisno Kosovo i da uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji, sutra bismo bili članice EU.“
Govoreći o europskim integracijama Srbije, Picula je istakao da će glavni izazovi „osim usklađenosti s pravnim tekovinama i vrijednostima EU, biti usklađenost i s aktualnom politikom Brisela prema ruskoj invaziji na Ukrajinu.“ Iako su za naše državno rukovodstvo ovakvi preduslovi naše „crvene“ linije, Picula navodi: „Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija zaista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njene susjede. Ali, naravno, da pored toga postoji cijeli niz elemenata specifičnih politika koje Srbija na svom putu do konačnog cilja mora ispuniti. Ne možemo svesti to samo na jedan, dva ili tri elementa koji, koliko god da su važni, nisu dovoljni.”
Picula je također istakao da je važno „otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali da je jednako važno i da li ste nekom potrebni“: „To je u politici realnost, očigledno da postoje lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o celini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih. Mi u Europskom parlamentu moramo imati opću sliku pred očima. EU jest veliki trgovinski i financijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cijela država. Na nama je u EP da procijenimo do koje mjere je srpsko društvo napredovalo, demokratizirano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobodu medija, koliko je pravosuđe nezavisno. Ukoliko se to ne dogodi, dobre bilateralne odnose Srbije sa nekom državom članicom EU treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz EP malo utječu.“
Diplomata Zoran Milivojević ističe da je očekivano da će Picula imati pristrasan i tvrd stav jer kako navodi, pripada socijaldemokratskoj stranci koja na najtvrđi mogući način insistira na stavu prema Rusiji. „On priznaje nezavisnost Kosova, njegova grupacija se zalaže za oštar stav prema Rusiji, pa je pod znakom pitanja koliko će biti objektivan, odnosno koliko će biti opterećen stavovima matične Hrvatske prema Srbiji“, objašnjava Milivojević. On naglašava da je važno napomenuti da odluka o članstvu, ipak, ne ovisi o njemu već je to politička odluka država članica.
OSVRĆUĆI se na reakcije u Srbiji na njegov izbor za izvjestitelja Europskog parlamenta i pisanja da je njegovo imenovanje „guranje prsta u oko“ Beogradu, Picula je obećao da će nastupati principijelno: „U proteklih 11 godina sam vodio delegacije za odnose s BiH i Kosovom. U prošlom mandatu sam bio i stalni izvjestitelj za Crnu Goru i prema tome imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrednosno obojeno… Međutim, na mojoj strani je pre svega političko iskustvo, kako evropsko tako i nacionalno. Pa ako čak i stavimo sa strane moje imenovanje na tu dužnost sa svim onim kako se to interpretira, pogotovu u Srbiji, treba kazati da je EP od sve tri institucije EU uvijek bio najdosledniji zagovornik politike proširenja.“
