Počinje da radi prva nemačka rafinerija litijuma velikog kapaciteta

Slobodan Nikolić avatar

PRVA nemačka rafinerija litijuma velikog kapaciteta pokrenuta je u saveznoj državi Saksonija – Anhalt, s ciljem da ima ključnu ulogu u evropskom planu za rudarenje, kao i u preradi sopstvenih sirovina neophodnih za napajanje vozila nove generacije, što je deo ambicioznog plana zelene tranzicije u Nemačkoj.

Ova investicija u gradu Biterfeld – Volfen zapravo je deo plana Evropske unije za smanjenje zavisnosti od uvoza iz inostranstva. Praškasta supstanca koju će novo postrojenje kompanije AMG početi da proizvodi činiće ključni sastojak baterija za električne automobile.

Generalni direktor te kompanije Stefan Šerer istakao je da je porast potražnje za baterijama bio očekivan i da njegova firma „uspešno prati taj trend“. Prvi modul u AMG-ovoj fabrici godišnje će moći da proizvede 20.000 tona litijum-hidroksida, dovoljno za oko pola miliona baterija za automobile, u zavisnosti od njihove veličine. U narednom periodu fabrika imaće i dodatne module kako bi se proizvodnja povećala pet puta, na 100.000 tona, što bi bilo dovoljno da pokrije do 20 odsto potražnje u Evropi. Čelnici fabrike su već u razgovorima s političarima o finansijskim resursima za buduće proširenje.

Biterfeld-Volfen na istoku Nemačke odabran je za smeštaj nove fabrike zbog blizine klijenata. Postavljanje postrojenja bliže proizvođačima baterija moglo bi suzbiti rizike snabdevanja za Evropu, čija se zavisnost od uvoza sve više smatra rizikom usled rastućih geopolitičkih tenzija, pre svega sa Kinom. Plan Evropske unije za osiguranje snabdevanja ima za cilj da se do 2030. godine 40 odsto prerade određenih kritičnih materijala obavlja unutar zemalja EU.

Nedaleko od nemačke granice s Francuskom, australijska grupa Vulkan Enerdži je krajem prošle godine započela pilot program za filtriranje litijuma iz podzemnih voda. Pored toga, blizu mesta Biterfeld-Volfen, u Zinvaldu, malom selu blizu češke granice, projekat koji je podržala AMG predviđa konvencionalniji pristup vađenja litijumskih ruda iz zemlje. Pribavljanje većih količina litijuma predstavljaće veći izazov u lokalnim razmerama, pa projekti poput onog u Zinvaldu i dalje mogu biti ključni. Analitičari ističu da je za zelenu industriju u EU potrebno obezbediti celokupan lanac snabdevanja u okvirima Evrope.

Ovo je deo šireg napora zelene industrije u EU kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i osigurala održiva proizvodnja kritičnih materijala za različite sektore, uključujući automobilsku industriju. Investicija u prvu nemačku rafineriju litijuma predstavlja korak ka ostvarenju tih ciljeva i podržava tranziciju ka čistijoj i održivoj energetici.

Biterfeld-Volfen, nekada simbol teške industrije i rudarstva, sada postaje mesto koje simbolizuje napredak ka zelenijoj budućnosti, ističu zvaničnici. Postrojenje koje će proizvoditi litijum-hidroksid za baterije automobila će biti ključno za podržavanje rastuće potražnje za električnim vozilima u Evropi i doprinosiće smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte u saobraćaju.

Ova investicija takođe ima potencijal da stvori nova radna mesta i podstakne ekonomski razvoj u regionu, pružajući lokalnom stanovništvu nove mogućnosti za zapošljavanje i obrazovanje. Fabrika AMG u Biterfeld-Volfenu može postati primer uspešne transformacije industrijskog sektora ka zelenijoj proizvodnji i održivijoj ekonomiji.

Uz podršku resornih ministarstava i lokalnih vlasti, ova investicija predstavlja korak ka ostvarivanju ciljeva EU za zelenu tranziciju i smanjenje zavisnosti od uvoza ključnih sirovina. Njena implementacija će omogućiti povećanje proizvodnje litijuma u Evropi i doprineti jačanju energetske sigurnosti regiona.

Sve u svemu, pokretanje prve nemačke rafinerije litijuma predstavlja važan korak ka ostvarenju ciljeva zelene tranzicije u Evropi, istovremeno doprinoseći razvoju lokalne ekonomije i stvaranju novih radnih mesta. Njena uloga u osiguravanju snabdevanja baterijama za električne automobile i podrška evropskoj industriji automobila predstavlja ključni deo plana za održivu energetiku i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Slobodan Nikolić avatar

izbor urednika