Postkovid sindrom dijagnostika i lečenje

Marijana Radovanović avatar

Novo istraživanje o postkovid sindromu otvara nove mogućnosti u razumevanju produženog kovida. Produženi kovid, ili postkovid, nastaje nakon preležane infekcije kovidom i može zahvatiti čitav organizam. Svetski naučnici sada sprovode testiranja uz pomoć biomarkera kako bi bolje razumeli i dijagnostikovali ovaj sindrom.

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, 10 do 20 odsto osoba koje su prebolele kovid ispoljava sindrom postkovida. Sindrom može manifestovati širok spektar simptoma, uključujući umor, neurološke simptome, respiratorne simptome, gubitak čula ukusa i mirisa, i druge. Produženi kovid se obično dijagnostifikuje tri meseca nakon preležane infekcije.

Naučnici su identifikovali biomarkere proteina u vezi sa produženim kovidom, što postavlja osnov za buduća klinična ispitivanja i precizniju dijagnozu sindroma. Izolovani proteini i praćenje koncentracije tokom istraživanja pokazuju povećanu koncentraciju određenog proteina koji je povezan sa produženim kovidom. Identifikacija ovih biomarkera je ključna za razumevanje i dijagnostikovanje postkovid sindroma.

Postkovid se češće javlja kod osoba koje su imale težu kliničku sliku, naročito kod onih koji su zahtevali hospitalizaciju ili tretman intenzivnog lečenja. Takođe, veća učestalost postkovida primećena je među ženama, osobama koje nisu vakcinisane protiv kovida, kao i među onima koji već imaju hronična stanja pre infekcije kovida. Učestalost postkovida takođe raste kod osoba koje su više puta preležale kovid.

Doktorica Slavica Marić ističe da bi otkrivanje produženog kovida biomarkerima kod nas moglo da se dogodi u naredne tri godine, ali do tada savetuje preduzimanje mera prevencije kako bismo smanjili rizik od postkovid sindroma. Jedina mera prevencije je zaštita od kovida i sprečavanje infekcije.

Ukratko, istraživanje o produženom kovidu otvara mogućnost za precizniju dijagnozu sindroma i donosi važne informacije o simptomima i rizicima. Proučavanje biomarkera i identifikacija povezanih simptoma pomaže u razumevanju ovog složenog i ozbiljnog stanja. Dalja istraživanja će omogućiti bolje razumevanje postkovid sindroma i razvoj efikasnijih mera prevencije i lečenja.

Marijana Radovanović avatar

izbor urednika