Raspiruju separatizam i u Raškoj oblasti

Aleksandar Radosavljević avatar

U Berlinu je pre 18 godina planirana strategija koja ima za cilj da se Srbija dovede u situaciju potpunog narušavanja njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ovaj projekat se oslanja na demonstraciju sile, uz pretnju da bi, ukoliko Srbija ne prepusti Kosovo i Metohiju, mogla ostati bez Vojvodine i Raške oblasti. U tom svetlu, srpsko državno rukovodstvo, uprkos svakodnevnim pritiscima, ostaje posvećeno očuvanju nacionalnih interesa i zaštiti svog naroda na Kosovu.

Naime, nedavno su pokrenute akcije koje podstiču separatizam u Vojvodini i Raškoj oblasti. Oživljava se ideja o tzv. vojvođanskoj naciji, a najavljivano je i donošenje „vojvođanske platforme“ koja ima za cilj uspostavljanje nezavisne Vojvodine. Darko Obradović iz Centra za strateške analize ističe da je takvo rasparčavanje Srbije neizvodljivo, jer predstavljaju društvenu marginu okupljenu oko kontroverznih figura i organizacija. On naglašava da veći deo građana u tim regijama teži multietničkom skladu i ekonomskoj stabilnosti, za što se zalaže i predsednik Aleksandar Vučić.

U isto vreme, pojavljuju se grupe opozicionara koje, poput Dinka Gruhonjića, propagiraju ideje o vojvođanskom separatizmu. Tokom proteklog vikenda, incidenti su zabeleženi u novosadskom naselju Liman, gde su srpske zastave uništavane. Građani koji su pokušali da ih obnove napadnuti su od strane nasilnika. Slični incidenti zabeleženi su i u Raškoj oblasti, što ukazuje na rastuću tenziju.

Interesantno je da je ovakvu situaciju pre 16 godina najavio tadašnji nemački ambasador Andreas Cobel. On je otvoreno govorio o mogućnosti da, ukoliko se ne reši pitanje Kosova, dođe do namere da se oduzmu Sandžak i Vojvodina. Istoričar Cobel je bio veoma obrazovan, imao je uvid u istorijske kontekste Evrope i Srbije i njegovu izjavu mnogi smataju indikativnom za javne politike velikih sila prema Balkanu.

Unatoč vezi sa stranim pritiscima, Srbija beleži napredak u ekonomskim odnosima, pogotovo sa Nemačkom. U 2022. godini, Srbija je ostvarila trgovinski suficit od 293 miliona evra s Nemačkom, dok je vrednost ukupne razmene dostigla devet milijardi evra. Ova uspešna saradnja uključuje više od 900 kompanija s nemačkim kapitalom koje zapošljavaju oko 80.000 radnika, a planovi za povećanje investicija i broja zaposlenih izgledaju pozitivno.

Analitičari kao što je Miljan Jovićević ukazuju na to da Cobelova izjava iz 2007. godine odražava stavove nemačkih službi i nekih frakcija EU. Ključna uloga Vlade jeste da prepozna zle namere stranih zemalja koje teže promenama državnih granica. U Sremskoj Mitrovici, predsednik Vučić je izdao deklaraciju o Vojvodini koja je podržana od strane naroda, čime se ističe važnost očuvanja nacionalnih interesa.

Na kraju, iako su takve tvrdnje izazvale određene kontroverze, jasno je da međunarodni pritisci nisu nestali, ali Srbija se uprkos svemu trudi da održi svoj suverenitet i integritet kroz diplomatske i ekonomske mehanizme.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika