Plate u zemljama eurozone porasle su u prvom tromjesečju za 4,69 posto, nakon rasta od 4,45 posto u prethodna tri mjeseca, prema podacima Evropske središnje banke (ECB). Ovo blago ubrzanje rasta plata signalizira dilemu za zvaničnike pred očekivanom odlukom o smanjenju troškova zaduživanja. Sindikati su inzistirali na većim platama kako bi nadoknadili slabija realna primanja građana uslijed visoke inflacije.
ECB je istaknuo da bi rast plata trebao ostati povišen u 2024. godini, ali bi pritisci na plaće trebali popustiti ove godine. Visoka inflacija je bila jedan od faktora koji su utjecali na odluku banke o eventualnom smanjenju kamatnih stopa, a očekuje se da bi početak ciklusa spuštanja troškova zaduživanja mogao biti objavljen na sjednici zakazanoj za 6. lipnja.
ECB je ranije sugerirao da bi nominalne plate trebale rasti za tri posto da bi se postigla ciljana stopa inflacije od dva posto, te da bi više stope mogle ukazivati na prekomjerne pritiske na plate u ekonomiji. Ipak, s obzirom na visoku inflaciju, bančini zvaničnici su istaknuli da radnici zaslužuju nadoknadu za gubitke prihoda i da je snažniji rast plaća kroz određeno razdoblje prihvatljiv, posebno jer ga kompanije mogu podnijeti iznadprosječnim profitima.
Prema očekivanjima ECB-a, kompenzacija po zaposleniku u eurozoni trebala bi porasti za 4,5 posto ove godine, za 3,6 posto u 2025. i za tri posto u 2026. ECB se nadjačuje da će odluke koje će donijeti biti u skladu s ekonomskim trendovima i potrebama tržišta rada u eurozoni.
